Glas Javnosti

DVOSTRUKI ARŠINI: Rat u Ukrajini, projekat "MADE IN USA“, solidarnost sa izbeglicama

Lični stav
Autor: Glas javnosti

Ukrajina je jedna od nas i mi ih hoćemo u Evropskoj uniji, rekla je u nedelju 27. februara 2022. Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske Komisije

Ko god je na Si-Bi-Es-u, Bi-Bi-Si-u, čak i "Al Džaziri" slušao komentare o izbeglicama iz Ukrajine, čuo je da su oni "isti kao mi". Osim što imaju plave oči i kosu, nesrećni ljudi su sa sobom doneli i kućne ljubimce. Brisel im je ekspresno odobrio boravak do tri godine s pravom na rad.

S druge strane, čak i studenti koji izlaze iz Ukrajine, a poreklom su iz Nigerije, Maroka, Egipta, Gane, diskriminisani su na ukrajinsko-poljskoj i ukrajinsko-rumunskoj granici. "The Guardian" ovih dana piše o Emili, kenijskoj studentkinji medicine koja je prešla poljsku granicu i došla do hotela koji je oglasio gratis sobe, da bi joj na recepciji rekli da je to samo za Ukrajince. Samo po sebi se nameće poređenje s "dočekom" Iračana, Sirijaca ili Avganistanaca. Oni "ne liče na nas" i treba ih držati podalje od Evrope.

Dvostruki aršini SAD i EU

Zapad je zgrožen onim što Vladimir Vladimirovič i Rusija rade Ukrajincima. Zgražavanje zapada izostaje nad Saudijskom invazijom Jemena koja je daleko destruktivnija od bilo čega što se dešava u Ukrajini jer - invaziju podržava Bela kuća. Da li se onda treba čuditi što su Afrika, Azija i Latinska Amerika listom bile uzdržane kod rezolucije UN o osudi ruske operacije? Egipat, Iran, Indija, Kina, Kuba i desetine drugih država, odlično razumeju o čemu se radi.

Spisak posleratnih američkih/NATO vojnih intervencija je dug, a Srbi su imali "privilegiju" da je lično dožive dva puta - 1995. i 1999. godine. Posledice krvavog raspada Jugoslavije osećaju ne samo porodice čije je članove odnela ratna stihija nego i preživeli kroz nizak dohodak po glavi stanovnika: dok Luksemburg ima oko 120.000, srpski je među najnižima u Evropi - oko 7.650 dolara. Uzgred, 1990. godine bio je oko 5.500, što je u današnjim dolarima približno oko 11.800.


Zašto su se zemlje Evropske Unije "temeljena na vrednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina… u društvu u kojoj preovladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost između žena i muškaraca…" našle usred krize koja preti nuklearnim oružjem? Ona se, ruku na srce, nije ni pitala jer je to "projekat" made in USA.

Državni udar po nalogu SAD i divljanje ukrajinskih ultranacionalista februara 2014. godine


Sve je počelo februara 2014. zbacivanjem demokratski izabrane ukrajinske vlade Viktora Janukoviča. "Njujork tajms" i "Vašington post" pojasnili su da puč zapravo nije bio državni udar već pobeda "demokratije", baš onako kako je smislila Viktorija "f.ck EU" Nuland, pomoćnik u Stejt dipartmentu, poreklom ukrajinska Jevrejka. Državni udar je oživeo decenijske antagonizme između Ukrajinaca na zapadu koji su podržavali napad nacističke Nemačke na Sovjetski Savez tokom Drugog svetskog rata, i Rusa na jugu i istoku zemlje, koji su se borili protiv Hitlerovske Nemačke.

Tako je glupost Obamine administracije došla u fokus američke i svetske javnosti a divljanje ukrajinskih ultranacionalista pomognutih borcima Islamske države je bar 13.000 krimskih Rusa narednih godina platilo glavom.

Kriza je izmakla kontroli pa je Stejt dipartment sve teže i teže mogao da proda priču da je za sve kriv ruski predsednik Vladimir Putin.  Evropska unija, suočavajući se sa budžetskom krizom zbog Grčke i drugih članica, imala je sve manje i novca i strpljenja za Ukrajinu, njene neonaciste, društveni i politički haos. Svako pominjanje te tragedije smatrano je "ruskom propagandom" a svako ko je svedočio o ovoj nezgodnoj istini, bio je "agent Kremlja".

Nerealan predlog za članstvo Ukrajine u EU po skraćenom postupku

Nijednim zvaničnim dokumentom Brisel nije pomenuo mogućnost članstva Ukrajine u EU. A sada kad se ubrzano uništavaju laboratorije, koje su proizvodile biološke otrove i bakcile najzaraznijih bolesti, i drugi tragovi američkog vojnog i obaveštajnog prisustva, pominje se i prijem po skraćenom postupku. Kakva nerealnost, kao da lideri EU teraju inat Rusiji ili samima sebi! Kao svojevremeno sa Rumunijom i Bugarskom jer su Vašingtonu trebale vojne baze što bliže Moskvi.

Mnogo toga što se dogodilo bilo je predvidljivo, ali Nuland nije mogla da odoli da ne izvede "promenu režima" koja bi bila njena i samo njena! Proslavila se nudeći "revolucionarima" na trgu Majdan čuvene kolačiće smućkane u Stejt dipartmentu po neokonzervativnom receptu obojenih revolucija bez procene posledica "haosa i izglednog krvoprolića.

Robert Kagan, suprug Nulandove, je 1998. bio jedan od autora dokumenta "Projekat za novi američki vek", primenjenog već 2003. invazijom na Irak predsednika Džordža V. Buša; Kagan i kolege neokonzervativci su mislili da će biti lako ući i okupirati Irak, zbaciti Sadama Huseina i instalirati nekog lokalnog lakrdijaša. Nisu uzeli u obzir surovu realnost Iraka,  kao što su razlike između sunita i šiita pa se žrtve Zalivskog rata broje stotinama hiljada, većinom dece. A Madlen Olbrajt ni danas nema dilemu što su SAD u Iraku ubile stotine hiljada dece - "vredelo je", ističe ta surova i kontroverzna političarka.

Usred zapadne histerije oko navodno "imperijalnih planova" Rusije i temeljnog demonizovanja Putina, Barak Obama je u suštini odobrio novi hladni rat protiv Rusije i - malo po malo eto nas usred moguće nuklearne konfrontacije.

Odnos Brisela (EU zemalja) i SAD podseća na odnos koji je turska Porta imala sa periferijom u Srednjem veku Rusija je objavila spisak neprijatelja među kojima su EU, Severna Makedonija, Albanija, Rumunija - zemlje sa kojima se Srbija graniči. Najbliža nuklerana raketna baza je u Rumuniji u Deveselu na samo 150 kilometra vazdušnom linijom od Negotina i legitiman je ruski cilj u slučaju rata.

Odnos Brisela (EU)  i SAD više podseća na odnos koji je turska Porta imala sa periferijom u Srednjem veku, nego savremeno moderno partnerstvo kakvo su nedavno potvrdile Kina i Rusija. Dva predsednika su februara 2022. potpisali zajedničku izjavu Ruske Federacije i Narodne Republike Kine o ulasku međunarodnih odnosa u novu eru i globalnom održivom razvoju.  Međutim, kao da je Vašington i Brisel nisu ni pročitali. Putinova ponuda o trajnom miru i čvrstim trgovinskim vezama od Lisabona do Vladivostoka nikad nije uzeta u ozbiljno razmatranje. Al’ kako kaže stara rokerska - "ko ne sluša pjesmu, slušaće oluju".

Putinova ponuda Zapadu o trajnom miru nije uzeta u razmatranje Evropa će izvesno trpeti veliku političku i ekonomsku štetu. Njoj treba  general De Gol ali umesto njega EU ima birokrate poput skromnog Rotšildovog bankara E. Makrona koji je u septembru 2021. hteo da Francusku izvede iz NATO-a, a danas glasno njime preti Moskvi. Razlog? Francuzi biraju  predsednika, Makron mora da ostavi utisak odlučnog kandidata.

Nema više mesta ni igla da padne: Vojne snage NATO “načičkale” su se duž istočne granice prema Rusiji i opkolile je


Da ne zaboravimo Fon der Lajenovu, damu s posleratnom frizurom koja nije luda da ugrozi sinekuru koja joj godišnje donosi  najmanje 335.000 evra. Jedini koji je za sada profitirao od krize je razabarušeni Boris Džonson jer mu se smešila smena. Kada je 2016. posetio Srbiju kao sekretar za spoljne poslove, poručio je kolegi Dačiću da snažno podržava evropski put Srbije! Nema hipokrizije bez Engleza.

Tokom pregovora sa ruskim kolegom Sergejom Lavrovom prošlog meseca, Liz Tras je prvobitno odbila da prizna suverenitet Rusije u Rostovskoj i Voronješkoj oblasti pa je morala da interveniše britanska ambasadorka koja je šefici objasnila da je ipak reč o ruskoj teritoriji.

Tomovi su napisani o politici dominacije koju Bela kuća vodi od Drugog sv. rata do naših dana. Tek što se američka vojska glavom bez obzira povukla iz Kabula, ponovo bi u rat. Ko je formalno na čelu SAD, rečito govori jutjub-klip u kome pred Kongresom predsednik Bajden kaže da "Putin može da opkoli Kijev ali ne može da osvoji srca i duše iranskog naroda".

Predsednica Kongresa N. Pelozi govori o mađarskoj umesto o ukrajinskoj krizi itd.

Srbija petlja i ne drži se ni neutralnosti 

Što se Srba tiče, pored muka koje imamo i mi ovu krizu dočekujemo s nekompetentnom, korumpiranom Vladom. Čas izjavljuje jedno, čas drugo povodom sukoba u Ukrajini!? Zna li Vučić na čijoj je strani?

"Ovakvim stavom Srbija se defakto diskvalifikovala iz procesa pristupanja EU".

Ne bi trebalo da bude mesta za nove članice EU koje ne dele naše fundamentalne vrednosti i interese“, rekao je Karl Bilt, nekadašnji švedski premijer, povodom odluke srpske Vlade da ne uvodi sankcije Rusiji, u nedelju 27. februara 2022.

Al’ ko zna, u BiH stiže vojno pojačanje, pa ako i treći put budemo počastvovani ratom s NATO-om, možda se Srbija kvalifikuje, kao i Ukrajina i Moldavija i Gruzija, za skraćeni proces učlanjenja u EU. Izvesno bez Kosova i Metohije, Republike Srpske, moguće i Vojvodine, Raške oblasti…

Ruska vojna operacija u Ukrajini je već sada istorijska, jer SAD pred sobom imaju dostojnog protivnika. Na žalost, još uvek ceh bespotrebno i krvavo plaćaju nevine žrtve.

Fiat iustitia, pereat mundus (Neka bude pravda, makar propao svet!)

Autor: Milorad Miša Perović/Izmedjusnaijave.rs

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR