Liberalizacija viza ni u kom slučaju ne znači mogućnost zapošljavanja ili bilo kakve ekonomske aktivnosti u zemljama šengenske zone, ali vlasnici preduzeća procenjuju da će biti onih koji će to pokušati. Prema njihovim rečima, svaki radnik koji napusti posao vratiće se u zemlju da ga potraži.
"Mislim da nije u redu da skoro svi, a posebno generacija do 30 godina, samo čekaju liberalizaciju da odu i traže posao. Međutim, prema mom iskustvu, mislim da neće biti odlazaka posle prvih šest meseci, neće biti velike stagnacije radne snage nakon tog početnog perioda", rekao je Brahim Selimaj, vlasnik građevinske firme.
Selimaj kaže da bi se migracije zaustavile samo kada bi obrazovni i zdravstveni sektor bili kvalitetniji.
Predstavnici privrede takođe traže od izvršne vlasti da osmisli projekte i programe za mlade ljude kako bi se zaustavio njihov odlazak iz zemlje. Predsednik Privredne komore Ljuljzim Rafuna je naglasio da je tokom sastanaka sa vlasnicima preduzeća izneo zabrinutost zbog odlaska radnika. Ali, kako je rekao, istu zabrinutost imao je i pre donošenja odluke o liberalizaciji viza.
On je naglasio da dva sektora, više od svih drugih, pate od nedostatka radnika.
"Izrazito su pogođeni sektor građevinarstva i gastronomije. Ovo su dve oblasti u kojima se poslednjih godina najviše primećuje nedostatak radne snage. Ljudi beže sa Kosova u potrazi za boljom platom", rekao je Rafuna.
Izveštaj instituta "Riinvest” o aktuelnim i budućim izazovima za tržište rada otkriva zabrinjavajuće podatke o odlasku radnika.
"Negde oko 18 odsto radnika u privatnom sektoru već je upozorilo poslodavce da će u narednih godinu dana napustiti posao i pokušati da migriraju. Dakle, govorimo o alarmantnoj cifri", ističe se.
Glas javnosti/Kosovo onlajn