Šesti april 1941. godine ostao je upisan u istoriji Beograda i Srbije kao jedan od najtragičnijih dana. Tog jutra, u ranim časovima, nemački Luftwaffe započeo je masovno bombardovanje Beograda, u sklopu operacije pod nazivom "Strafgericht" (Kazna). Ovaj napad, koji je bio deo šire invazije na Kraljevinu Jugoslaviju, imao je za cilj slamanje otpora i moralnog duha naroda, a Beograd je postao simbol patnje i uništenja.
Napad je počeo bez zvanične objave rata, što je samo pojačalo šok i užas među stanovništvom. Nemački avioni bacali su bombe na ključne tačke grada, uključujući civilne objekte, bolnice, škole i stambene zgrade. Narodna biblioteka Srbije, smeštena na Kosančićevom vencu, bila je potpuno uništena, a sa njom i neprocenjivi kulturni i istorijski zapisi. Prema procenama, tokom bombardovanja poginulo je između 2.200 i 4.000 ljudi, dok su hiljade ostale bez domova. Beograd, koji je pre rata bio poznat kao "Pariz Balkana", pretvoren je u ruševine.
Fotografije iz tog perioda, poput one na kojoj se vidi natpis "Frohe Ostern" (Srećan Uskrs) na bombi, svedoče o ciničnoj prirodi napada. Ironija je bila još veća jer je napad izveden uoči Uskrsa, praznika koji simbolizuje mir i obnovu. Zgrade poput palate Albanija i drugih znamenitosti grada bile su teško oštećene, a ulice prekrivene ruševinama.
Beograd nije izbegao razaranja ni pre 1941. godine. Još 1915. godine, tokom Prvog svetskog rata, grad je pretrpeo teška bombardovanja od strane austrougarskih snaga. Međutim, ono što je usledilo 1941. godine bilo je nezapamćeno po svom obimu i brutalnosti. Tri godine kasnije, 1944. godine, Beograd je ponovo bio meta – ovog puta savezničkih bombardovanja, čiji je cilj bio oslabiti nemačku okupaciju. Iako su ovi napadi imali drugačiji kontekst, posledice su bile slične: dodatno uništenje i gubici među civilima.
Ipak, Beograd je uvek pronalazio snagu da se digne iz pepela. Posle oslobođenja 1944. godine, grad je započeo obnovu, a do 1999. godine, kada je NATO bombardovanje ponovo pogodilo Srbiju, Beograd je već bio simbol otpornosti i preporoda. Svaki od ovih događaja ostavio je dubok trag na identitet grada i njegovih stanovnika.
Danas, dok gledamo unazad, krvavi 6. april podseća nas da Beograd, kao grad koji je preživeo brojne ratove i razaranja, danas stoji kao simbol budućnosti, ali i kao opomena da se istorija ne sme zaboraviti. Poruka sa slike – "Svet se Evropo ko smo, kozmetika tu ne pomaže. Buk ljulka mišića ali tuga nikada. Ne zaboravi, Srbine!" – duboko odjekuje. Ona nas poziva da se sećamo žrtava, ali i da radimo na tome da se ovakvi užasi nikada ne ponove.
Glas javnosti