To je ujedno označavalo i početak okupacije Srbije i tadašnje Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.
Deset dana ranije Kraljevina Jugoslavija je pristupila paktu sa Silama Osovine. Usledili su protesti u zemlji i državni udar kojim je sa vlasti svrgnut knez Pavle. Zemlja se približila zapadnim Saveznicima, i to u trenutku kada je Hitler nameravao da započne Operaciju Barbarosa protiv Sovjetskog Saveza. Hitler je lično, 27. marta, doneo odluku da se bombarduje Beograd i okupira Jugoslavija. Izvršenje zadatka je povereno 4. vazdušnoj floti pod komandom pukovnika Aleksandera Lera. Operacija bombardovanja Beograda imala je tajni naziv „Strašni sud” (Strafgericht). Predviđajući rat, jugoslovenska Vlada i Vrhovna komanda su Beograd proglasile otvorenim gradom.
Šestog aprila, u 6.30 ujutru, bez objave rata, sile Trećeg rajha su napale Kraljevinu Jugoslaviju. Njihove vazdušne snage su bombardovale Beograd koristeći 234 bombardera i 120 lovaca (ukupno 484 aviona), 6. i 7. aprila. Avioni su poleteli iz Beča (Cvolfašing, Viner Nojštat, Aspang), Graca i Arada. Grad je bombardovan u četiri naleta 6. aprila, i ponovo 7, 11. i 12. aprila 1941. Upotrebljeno je oko 440 tona zapaljivih bombi.
Beograd je od napada iz vazduha branio elitni Šesti lovački puk lociran na zemunskom aerodromu i jedinice protivvazdušne odbrane Vazdušne zone Beograd. Ne zna se tačan broj aviona koje su oborili jugoslovenski piloti, ali se iz raznih izvora ovaj broj procenjuje na 42 do 48.
U borbama je poginulo 11 jugoslovenskih pilota.
(Glas javnosti)