Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da ivičnjaci „krše principe tržišne ekonomije i fer konkurencije“. Mere su usmerene na alate za proizvodnju čipova kao i na napredne čipove, uključujući dva od lidera na tržištu Nvidia.
Ovaj potez se posmatra kao pokušaj da se zatvore rupe u zakonu koje su postale očigledne nakon prvog talasa kontrole čipova prošlog oktobra. Amerika je saopštila da su mere osmišljene da spreče Kinu da primi najsavremenije tehnologije koje bi mogla da koristi za jačanje svoje vojske, posebno u oblasti veštačke inteligencije (AI).
Bajdenova administracija je negirala da je pokušavala da naškodi Kini ekonomski, ali je kinesko ministarstvo spoljnih poslova označilo taj potez „prisilnim razdvajanjem u političke svrhe“.
Kineske berze na kojima se nalaze kompanije povezane sa čipovima zabeležile su skromne padove od objave. Indeks CSI Semiconductor opao je u sredu za 1,4%, dok je indeks STAR čipa izgubio 1,2%.
Indeks koji prati kineske kompanije sa veštačkom inteligencijom takođe je završio za 1,8 odsto manje. Zalihe čipova u SAD-u takođe su zabeležile pad pošto su ograničenja pogodila i američke firme Advanced Micro Devices i Intel.
Nvidia je u podnesku navela da će nova ograničenja izvoza blokirati prodaju dva vrhunska čipa za veštačku inteligenciju koje je kreirala za kinesko tržište - A800 i H800. Rečeno je da će jedan od njegovih čipova za igre takođe biti blokiran.
Iako ograničenja utiču i na druge proizvođače čipova, analitičari veruju da će Nvidia biti najteže pogođena jer Kina ostvaruje do 25% svojih prihoda od prodaje čipova za data centar. Nvidijine dionice, koje se smatraju dionicama zvijezda, pale su za čak 4,7% nakon objave.
Udruženje poluprovodničke industrije, koje predstavlja 99% američke industrije poluprovodnika po prihodima, navelo je u saopštenju da su nove mere „previše široke” i da „rizikuju da nanesu štetu ekosistemu poluprovodnika u SAD bez unapređenja nacionalne bezbednosti, jer podstiču kupce iz inostranstva da traže negde drugde. „.
Pre dva meseca Kina je uzvratila ograničavanjem izvoza dva materijala, galijuma i germanijuma, koji su ključni za industriju poluprovodnika.
Kina je daleko najveći igrač u globalnom lancu snabdevanja galijumom i germanijumom. Ona proizvodi 80% svetskog galijuma i 60% germanijuma, prema podacima Industrijskog tela Critical Rav Materials Alliance (CRMA).
Materijali su "mali metali", što znači da se obično ne nalaze sami u prirodi i često su nusproizvod drugih procesa.
Pored SAD, i Japan i Holandija – koja je dom ključnog proizvođača opreme za čipove ASML – takođe su nametnule ograničenja izvoza tehnologije čipova Kini.
Konstantno pregovaranje između dve najveće svetske ekonomije izazvalo je zabrinutost zbog porasta takozvanog „nacionalizma resursa“ kada vlade gomilaju kritične materijale da bi izvršile uticaj na druge zemlje.