Istraživanje starenja mozga i kognitivnog opadanja pokazuje da postoji niz znakova i faktora koji mogu ukazivati na ubrzano starenje mozga. Na osnovu informacija iz članka Nova.rs i dodatnih izvora, evo obogaćenog teksta na ovu temu:
Starenje mozga: Ne samo sitanje sodina
Starenje mozga ne podrazumeva samo fizičke promene, već i izmene u kognitivnim sposobnostima. Istraživanja ukazuju na to da su ciničnost i stalno lutanje pažnje kod starijih ljudi povezani s bržim kognitivnim padom. Ovo može dovesti do povećanja nivoa kortizola, hormona stresa, koji negativno utiče na mozak.
Fizičko i kognitivno stanje: Dve strane iste ,edalje
Prema izvorima kao što su NCBI i Mayo Clinic, fizička krhkost i pad u kognitivnim sposobnostima često idu ruku pod ruku. Simptomi kao što su slabost, nenamerni gubitak težine, smanjena energija, spor hod i nizak nivo fizičke aktivnosti mogu biti znaci takozvane "prekrtkosti" i povezani su s većim rizikom od kognitivnog opadanja.
Značaj mentalne aktivnosti i socijalne povezanosti
Istraživanja Nacionalnog instituta za starenje (NIA) pokazuju da održavanje mentalne aktivnosti može biti korisno za mozak. Aktivnosti kao što su učenje novih veština, hobiji, volonterizam, čitanje ili igranje igara mogu doprineti kognitivnom zdravlju. Međutim, potrebno je još istraživanja da bi se utvrdilo da li te aktivnosti zaista smanjuju kognitivni pad ili održavaju zdravu kogniciju.
Superageri: Kako neki zadržavaju snažan mozak u starijem dobu
Posebno interesantna grupa su takozvani "superageri", ljudi stariji od 80 godina koji pokazuju izuzetno malo kognitivnog opadanja. Neki od njih čak pokazuju znakove bolesti poput Alchajmerove, ali i dalje zadržavaju visoku kognitivnu funkciju. Istraživanja sugeriraju da faktori kao što su genetika, okruženje, obrazovanje i društvene veze mogu igrati važnu ulogu u očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Prepoznavanje rizika za kognitivni pad
Nekoliko faktora rizika za blagi kognitivni pad, uključujući stariju dob, genetske faktore, dijabetes, pušenje, visok krvni pritisak, visok holesterol, gojaznost, depresiju, apneju u snu, nedostatak fizičke vežbe, nizak nivo obrazovanja i nedostatak mentalno ili socijalno stimulativnih aktivnosti.
Kada se javiti lekaru
Važno je ne zanemariti znakove kao što su teškoće u vožnji, promene raspoloženja i ličnosti, problemi s ravnotežom, gubitak mirisa ili sluha. Ovi simptomi mogu ukazivati na kognitivni pad i razlog su za konsultaciju s lekarom.
Glas javnosti