Karfiol je siromašan mastima - u 100 grama sirovog povrća ima svega 0,28 grama masnoća i svega 25 kalorija, ali je s druge strane bogat vitaminima B6, C i K.
Takođe je bogat fitohemikalijama i antioksidantima, prirodnim jedinjenjima za koja se veruje da imaju značajnu ulogu u prevenciji hroničnih bolesti. piše Healthstories.gr.
Zbog visokog sadržaja vlakana karfiol može da bude od pomoći u snižavanju holesterola i povišenih vrednosti krvnog pritiska. Neophodno ga je, naravno, jesti svakodnevno nauštrb namirnica koje negativno utiču na skok holesterola i krvnog pritiska prenosi Telegraf
Češće konzumiranje karfiola povoljno utiče na naš imuni sistem i može da smanji upale.
Protivupalno dejstvo karfiola deluje kao štit od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i gojaznosti.
Karfiol nije tek tako uvršten u brojne dijetetske režime ishrane. Pored toga što sadrži malo kalorija i masti, on doprinosi pravilnom funkcionisanju gastrointestinalnog trakta.
Povrće i voće su preporuka svih zdravstvenih radnika za prevenciju najtežih bolesti.
Karfiol često preporučuju kao namirnicu koja blagotvorno deluje na zdravlje želuca i creva, koji su često na udaru malignih bolesti.