Glas Javnosti

Da li se u unutrašnjosti Sunca skriva crna rupa?

Zanimljivosti
Autor: Glas javnosti

U naučnofantastičnom svetu, izazovno pitanje postavlja se pred čovečanstvo: da li se unutar našeg voljenog Sunca krije crna rupa?

Ovo hipotetičko pitanje nije samo plod mašte scenarista, već i predmet ozbiljnih naučnih razmatranja.

Sunce, kamen temeljac našeg solarnog sistema, možda bi moglo postati dom primordijalne crne rupe, bilo da je stvorena sopstvenim kolapsom ili kao posledica "apsorpcije" minijaturne crne rupe. Ova fascinantna pretpostavka otvara vrata dramatičnim scenarijima: ukoliko bi crna rupa progutala našu zvezdu, ljudima bi ostalo svega osam minuta pre nego što se suoče s ozbiljnim posledicama. Ali šta ako bi Sunce "pokupilo" manju, izvornu crnu rupu?


Ovo intrigantno pitanje postavlja se u središte naučnih debata.

Primordijalne crne rupe, hipotetičke tvorevine rođene u ranoj fazi univerzuma, značajno se razlikuju od svojih masivnijih rođaka, poput zvezdanih i supermasivnih crnih rupa. Sa masom sličnom asteroidima i dimenzijama manjim od teniske loptice, ove crne rupe igraju ključnu ulogu u teorijskim modelima koji pokušavaju objasniti fenomene kao što su tamna materija ili misteriozna Planeta X. Postojeći modeli sugeriraju da su primordijalne crne rupe česte u univerzumu, čime se nagoveštava njihovo neizbežno sučeljavanje sa zvezdama. Zvezde koje bi sadržavale crne rupe u svojim jezgrima nazivaju se Hokingove zvezde, po poznatom teoretičaru fizike.


Šta bi to značilo? Prema nedavnom istraživanju, početni uticaj primordijalne crne rupe unutar Sunca bio bi zanemarljiv. U poređenju sa masom Sunca, dodavanje mase poput asteroida praktično je beznačajno. No, tokom vremena, crna rupa unutar zvezde bi počela konzumirati materijal iz jezgra, rastući i potencijalno izazivajući ozbiljne posledice po samu zvezdu.

Analiza pokazuje da ishod zavisi od početne veličine primordijalne crne rupe. U scenariju u kojem je masa crne rupe bliska gornjoj granici koju postojeća zapažanja ne isključuju - oko milijardnog dela mase Sunca - crna rupa bi mogla potpuno progutati zvezdu za manje od pola milijarde godina. Ovaj fenomen može objasniti postojanje crnih rupa solarne mase koje su premale da bi se formirale iz supernova.


U slučaju kada je primordijalna crna rupa znatno manja, na primer, manja od milijardnog dela Sunčeve mase, dinamika postaje složenija. Minijaturna crna rupa polako bi trošila materiju unutar zvezde, uzrokujući "poremećaj" u jezgru, što bi moglo rezultirati transformacijom zvezde u tzv. "crveni zaostali". Ovaj tip zvezde je hladniji i crveniji od standardnih crvenih divova, a turbulencija unutar jezgra može imati i vidljive posledice na površini zvezde. Iako bi efekti bili suptilni, autori studije predlažu da bi prisustvo primordijalne crne rupe moglo biti otkriveno kroz zvezdanu seizmologiju.


Na osnovu dosadašnjih helioseizmoloških istraživanja, gotovo je sigurno da našem Suncu ne preti opasnost od crne rupe. Ako je i prisutna, morala bi biti izuzetno mala. Tako da nema potrebe za trenutnim pripremama pred solarnu apokalipsu. Međutim, ideja o Hokingovim zvezdama ostaje intrigantna i otvara vrata za dalja istraživanja u ovoj fascinantnoj grani astronomije.


Glas javnosti/K02H 

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR