Glas Javnosti

Nemci imaju sve manje želje da pomažu Ukrajincima

Svet
Autor: Glas javnosti

Nemci su 2022. Ukrajini i ljudima koji su iz nje pobegli donirali više od milijardu evra. Osim toga, angažovani su mnogi dobrovoljci. No, koliko dugo će još da traje ta spremnost da se pomogne?

Dobrotvornim i humanitarnim organizacijama u Nemačkoj je 2022. donirano ukupno 5,7 milijardi evra. To je slično kao i 2021. godine, kada su Nemci izdvojili ogromne sume za ublažavanje posledica katastrofalne poplave u zapadnoj Nemačkoj.

„Donatori su 2022. posebno pomagali ljudima koji su bežali iz Ukrajine", kaže Martin Vulf iz Nemačkog saveta za donacije.

„Većina donacija je stigla od februara do aprila 2022. dakle na početku rata u Ukrajini", navodi se u izveštaju udruženja.

Posebno veliki skok je zabeležen kod donacija za „hitnu pomoć i pomoć u katastrofama" - sa 347 miliona evra na 1,133 milijarde evra. Savet za donacije pretpostavlja da je veliki deo novca otišao za pomoć Ukrajini za pomoć interno raseljenim osobama - ali i ljudima koji su iz Ukrajine pobegli u Nemačku.


Ulrike Lesig iz berlinske humanitarne organizacije „Budi anđeo” kaže da su oni u proteklih jedanaest meseci evakuisali više od 18.000 ljudi iz Ukrajine - uglavnom preko Kišinjeva u Moldaviji. Oni prvenstveno pomažu ljudima kojima je potrebna medicinska pomoć:

„Dovodimo osobe s invaliditetom, bolesne osobe i ranjenike na medicinski tretman u Nemačku", rekla je Lesig za Dojče vele.)

Da bi to bilo moguće, organizacija „stalno traži lekare i bolnice koji mogu da nastave lečenje raka, na primer."

Osim toga, imaju skladište u Lavovu u zapadnoj Ukrajini i nedavno su uspeli da isporuče više od 1000 generatora za struju - finansiranih donacijama.

Lesig  upozorava da se spremnost na donacije u Nemačkoj smanjuje: „Krajem februra  2022. ljudi su bili uznemireni: govorilo se ‚rat nam je pred vratima". Ali sada se ljudi polako navikavaju na to, kaže ona: „Što češće neko gleda užasne slike, postaje sve tvrđi, a i problemi ovde u Nemačkoj izbijaju u prvi plan".


Mnogi i dalje redovno doniraju za Ukrajinu, no u razgovorima se ljudi sve češće pitaju „koliko hrane, koliko grejanja ću još moći sebi da priuštim? Posledice rata se osjećaju i u Nemačkoj", napominje Lesing.

Osim toga, primećuje „određenu iscrpljenost" među volonterima. U proleće 2022. tokom ruskog napredovanja prema Kijevu, u Berlinu je zbrinjavan posebno veliki broj izbeglica iz Ukrajine. Stizali su vozom, preko Poljske. Tada su se angažovali i brojni volonteri.

„Postoje ljudi koji dobrovoljno pomažu tokom svog odmora ili vikendima", kaže Lesig. Ali njihovo vreme je ograničeno. „Ne možete na duge staze uz posao, porodicu i druge obveze još i spašavati Ukrajinu."

Ipak, činjenica da su mnogi ljudi u Nemačkoj privatno primili Ukrajince u svoj dom pokazuje da je „spremnost za pomoć bila velika u proteklih jedanaest meseci", naglašava Lesig.

Ona kaže da još uvek ima mnogo donatora i volontera, ali se oseća zamor. „Bilo je jasno da će s vremenom početni angažman splasnuti". S obzirom da se rat nastavlja, ona apeluje na politiku i kaže da bi u jednom trenutku bi taj teret „morala da preuzme država".

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR