Ovo vrši pritisak na šengenski prostor slobodnog kretanja i bezviznih aranžmana sa trećim zemljama. Sve zemlje koje pooštravaju kontrolu su članice Evropske unije i evropske šengenske zone otvorenih granica.
Ove zemlje su ponovo uvele strože granične kontrole:
Austrija je u oktobru uvela granične kontrole na granici sa Češkom, koje će trajati do 6. decembra.
Od novembra je produžila granične kontrole na svojim granicama sa Slovenijom i Mađarskom i to do maja 2024. godine, navodeći pritisak na sistem za prihvat azilanata, pretnje trgovinom oružjem, kriminalne mreže povezane sa ratom u Ukrajini i krijumčarenje ljudi.
Danska je u avgustu pooštrila graničnu kontrolu za dolaske, uključujući one iz zemalja Šengena, na aerodrom u Kopenhagenu kako bi pojačala bezbednost nakon incidenata spaljivanja Kurana.
Ona je produžila provere na dansko-nemačkoj kopnenoj granici i u lukama sa trajektnim vezama za Nemačku do maja 2024, navodi se u izveštaju komisije EU. Vlada je saopštila da reaguje na povećanje neregularnih migracija i navela pretnje terorizma i organizovanog kriminala, špijunaže stranih obaveštajnih službi i rata u Ukrajini.
Francuska je od novembra ponovo uvela kontrolu na svojim granicama sa zemljama Šengena, navodeći ono što je nazvala pretnjama terorizma. Kontrole bi trebalo da traju do 30. aprila 2024. godine. Ministar unutrašnjih poslova Džerald Darmanin najavio je pojačano obezbeđenje u oktobru na belgijskoj granici nakon ubistva dve osobe od strane napadača u Briselu.
Nemačka je u septembru najavila kontrole na svojim kopnenim granicama sa Poljskom, Češkom Republikom i Švajcarskom, koje će ostati na snazi do 4. decembra. Berlin je rekao da treba da odgovori na porast imigracije i visok nivo krijumčarenja.
Nemačka, koja ima najveću ekonomiju u Evropi, ove godine je zabeležila nagli porast zahteva za azil po prvi put. Berlin je takođe produžio kopnene granične kontrole sa Austrijom do maja 2024. godine, rekavši da je to kao odgovor na, kako je rekao, pritisak na njegov sistem tražioca azila , bezbednosne pretnje povezane sa bliskoistočnim terorizmom i rat u Ukrajini.
Italija je od 21. oktobra ponovo uspostavila policijske kontrole na svojoj severoistočnoj kopnenoj granici sa Slovenijom, rekavši da bi neki migranti u tranzitu na balkanskoj ruti mogli biti teroristi. Kontrole će biti na snazi najduže do 9. decembra. Ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedosi rekao je u oktobru da će one verovatno biti produžene na sledeću godinu.
Norveška, koja pripada šengenskom aranžmanu, ali nije članica EU, od 12. novembra je ponovo uspostavila granične kontrole u svojim lukama sa trajektnim vezama za šengenski prostor. Ove kontrole bi trebalo da budu na snazi do 5. maja 2024. godine.
Poljska je produžila privremene kontrole na granici sa Slovačkom do 3. decembra, ukazujući na napore migranata da odatle ilegalno uđu u zemlju. Vladu Poljske je potresao skandal sa "vizama za gotovinu" ranije ove godine, kada ju je opozicija optužila da je saučesnik u sistemu u kome su ljudi dobijali vize ubrzanim tempom bez odgovarajućih provera nakon što su platili posrednicima.
Slovačka je od 20. novembra odobrila zadržavanje privremene kontrole na granici sa Mađarskom do 23. decembra. Vlada nastoji da ograniči broj ilegalnih dolazaka, pošto je u novembru saopštila da je ove godine privela otprilike 500% više migranata koji su ilegalno stigli u poređenju sa do 2022.godine.
Slovenija je 17. novembra produžila granične kontrole sa članicama Šengena do 9. decembra. Vlada je navela oružani sukob u Ukrajini, Bliskom istoku i Africi i povećane pretnje organizovanog kriminala i terorizma. Takođe planira da ponovo uvede kontrole na tim granicama u trajanju od šest meseci, od 22. decembra. Slovenija je u oktobru rasporedila granični policiju na granicama sa Hrvatskom i Mađarskom.
Švedska je pojačala kontrole na svojim granicama u avgustu, dajući graničnoj policiji više ovlašćenja, uključujući pretrese tela i povećanu upotrebu elektronskog nadzora. Istog meseca, vlada je podigla nivo pretnje od terorizma u Švedskoj, rekavši da je osujetila napade nakon što je spaljivanje Kurana izazvalo pretnje islamističkih militanata. Od novembra je produžila granične kontrole do maja 2024.godine.
Finska je 30. novembra zatvorila celu granicu sa Rusijom za putnike do 13. decembra, nakon što je više od 900 tražilaca azila stiglo na različite granične stanice tokom novembra. Helsinki je optužio Moskuvu da namerno nagomilava neobično veliki broj migranata na njenim granicama u znak odmazde za odluku Finske da poveća saradnju u oblasti odbrane sa SAD, optužbu je Kremlj negirao.
Azil i dalje mogu da traže ljudi koji stižu čamcima i avionom, saopštila je finska vlada.
Glas javnosti