Evropske zemlje žele da nađu zamenu za ruski gas i okrenule su se Norveškoj i SAD-u, ali veliki potencijal vide i u afričkim rezervama.
Otkrile su tako obećavajuća nalazišta nafte i plina u Senegalu i u Demokratskoj Republici Kongo, prenosi portal Ekapija.
- Ne moramo da sledimo primer bogatog sveta koji je izazvao klimatsku krizu - dodao je.
Izvoz prirodnog gasa možda bi kratkoročno doneo zaradu, ali dugoročno bi samo pogoršao klimatsku krizu i doveo afričke zemlje u još goru situaciju, tvrde aktivisti i istraživači.
Globalna trka za gasom ozbiljna je pretnja Pariskom sporazumu koji bi rast temperature ograničio na manje od dva stepena Celzijusa, po mogućnosti na 1,5 stepen Celzijusa u poređenju sa predindustrijskim nivoima, upozoravaju u Climate Action Trackeru.
Neki afrički čelnici smatraju da je potencijalna korist za stanovnike najsiromašnijeg kontinenta veća od štete koju donosi proizvodnja i izvoz fosilnih goriva.
- Zalažemo se za pravednu i poštenu zelenu tranziciju, a ne za odluke koje štete našem razvoju - rekao je učesnicima COP27 predsednik Senegala Macky Sall.
Za senegalski gas posebno je zainteresovana Nemačka, koja je do ruske invazije na Ukrajinu više od svih ostalih evropskih zemalja zavisila od ruskog gasa.
Glavni sekretar Organizacije afričkih proizvođača nafte Omar Farouk Ibrahim tvrdi da blago povećanje skromnih emisija gasova sa efektom staklene bašte u Africi "može značiti razliku između života i smrti".
- Šest stotina miliona ljudi u Africi nema pristup struji, 900 miliona nema pristup modernom obliku energije za kuvanje ili grejanje - navodi Ibrahim.
- Nijedno društvo ne može napredovati bez energije - poručuje
Aktivisti baš i nisu uvereni da bi siromašni u Africi imali puno koristi od vađenja nafte i gasa.
- Istorija nam pokazuje da… afričkim zemljama nije donelo razvoj - kaže Thuli Makama, direktor afričkog programa u Oil Change Internationalu.
Makama, advokat iz Esvatinija, kaže da će rat u Ukrajini u zapadnim zemljama proizvesti tek "kratkoročnu" potražnju. Afričkim zemljama ostaće zastarela infrastruktura, budući da se svet okreće obnovljivim izvorima, kaže.
- Vlade i kompanije uložiće u infrastrukturu, a posle neće znati šta će s njom, a preuzeće i troškove čišćenja i plaćaće cenu devastacije koju industrija donosi Afrikancima - upozorio je Makama.
Od 434 mlrd EUR uložene širom sveta u projekte u Africi otišlo je tek mršavih 0,6%, ističu.
Izveštaj Carbon Tracker Initiative pokazalo je da su fotonaponski sistemi u Africi prošle godine proizveli 14 gigavata struje.
Ali, troškovi proizvodnje padaju i Afrika ima potencijala do 2050. proizvesti više od 400 gigavata, što bi podmirilo pola njenih potreba, ističu u inicijativi.