U osam država one su bile ispod pet odsto, pokazuju poslednji podaci Evrostata za 2020. Površina koja se koristi za ovakvu vrstu poljoprivredne proizvodnje u EU iznosila je 14,7 miliona hektara. Kada se preračuna, to je u proseku 9,1% ukupnih poljoprivrednih površina i znatno manje nego što bi zagovornici održive proizvodnje to želeli. Nova Strategija EU postavila je vrlo visok cilj da do 2030. najmanje 25% poljoprivrednog zemljišta treba koristiti za ovakav način proizvodnje.
Rezulalti se istina razlikuju od države do države pa je je udeo u Austriji (25,7 %), Estoniji (22,4 %) a Švedskoj (20,3 %). Nasuprot tome, ispod pet procenata beleži osam država članica EU, s najmanjim udelima u Irskoj (1,7 %) i Malti (0,6 %). Najveći poljoprivredni proizvođač – Francuska imala je 17,1 odsto zemljišta pod eko zasadima, Španija 16,6, Italija 14,2 a Nemačka tek 10,8 odsto, prenosi portal "Agroklub".
Kako se navodi, zabeležen je posebno porast broja živine (120 %), ovaca za 95 % i goveda za 45 %, dok je zabeležen mali pad broja pčelinjih društava (pet odsto) i neznatan u svinjarstvu. Tokom 2021. godine povećan je ukupan broj proizvođača uključenih u organsku proizvodnju sa 6.109 koliko je bilo u 2020. godini na 6.421. Posmatrajući period od deset godina broj organskih proizvođača uvećan je za 500%.
Kako se navodi, rast prometa organske hrane primetan je poslednjih godina na mnogim tržištima. U Nemačkoj je, recimo, zabeleženo povećanje u 2020. za 25%, a taj trend se nastavio i dostigao promet u 2021. od oko 16 milijardi evra.