Međutim, postoji više strategija koje mogu pomoći u prevazilaženju ovog problema.
Procenite potrebno vreme za putovanje: Elen Hendriksen, klinički psiholog, savetuje da precizno izračunate koliko vam vremena treba da stignete do odredišta, uključujući i dodatno vreme za nepredviđene situacije, poput saobraćaja ili traženja parkinga.
Okružite se satovima: Rašel Isip, trener za upravljanje vremenom, predlaže nošenje analognog sata i postavljanje satova u prostorijama u kojima najviše vremena provodite, kako biste bili svesniji protoka vremena.
Postavite više alarma: Alarma kao podsetnika kada treba početi sa pripremama za izlazak i drugi kao podsetnik kada zaista treba napustiti kuću može biti koristan.
Veštački rokovi: Ako ste skloni stvaranju uzbuđenja zbog kratkih rokova, postavite sebi raniji rok nego što je potrebno.
Izbegavajte zapinjanje u poslednjem trenutku: Ne započinjite važne aktivnosti neposredno pre nego što trebate negde otići, jer to može dodatno oduzeti vreme.
Planirajte aktivnosti za preostalo Vreme: Ako često kasnite jer ne želite da imate previše slobodnog vremena, ponesite nešto što možete raditi dok čekate, poput čitanja časopisa ili igranja mobilne igre.
Zamislite posledice kašnjenja: Razmislite kako će se drugi osećati ako zakasnite i kako će to uticati na vaše osećanje, što može biti motivišuće.
Dodatni savet za one koji su tačni, ali imaju problem s osobama koje kasne, jeste da pokušaju razumeti izazove s kojima se ti ljudi suočavaju i da nađu način kako da im pomognu.