Glas Javnosti

VAŽNO JE DA ZNATE: Kada zbog ujeda krpelja treba da se javimo lekaru?

Zdravlje
Autor: Glas javnosti

Krpelji su aktivi od proleća do kasne jeseni i gotovo da nema čoveka koji se bar jednom u životu nije susreo sa ovom napašću. Uglavnom su bezopasni, ali postoje i situacije kada mogu da nam prenesu tešku bolest. Evo u kojim situacijama treba da se zabrinete i odete kod lekara.

Krpelji su paraziti koji se hrane našom krvlju. Idelan “scenario” za ujed krpelja je izlazak u prirodu, a obično se nalaze u šumi, gustom žbunju visokoj i nepokošenoj travi.

Kada se zakače za kožu, biraju najpogodnije mesto gde će zariti svoju rilicu, a to su prevoji na koži, predeo oko prepona, na vratu, oko ušiji, iza kolena i pupak. Zbog toga, posle povratka iz prirode u sezoni krpelja obavezno treba pregledati celo telo, a posebno ova mesta.


Nije preporučljivo da krpelja vadite sami, ali ukoliko to radite u kućnim uslovima, izvadite ga pincetom kojom ćete ga zahvatiti uz samu kožu gde se zakačio i blagim potezom vući na gore.

Krpelja nikako ne treba zavrtati, gnječiti, mazati medicinskim benzinom, alkoholom ili uljima. Tada krpelj može da se “omami” i preko rilice kojom je zakačen za domaćina, povrati sadržaj iz svog tela.

Kako lekari tretiraju ujed krpelja?

Kada krpelja vadite u zdravstvenim ustanovama, lekari će proceniti da li će vašeg “krvopiju” poslati na analizu. U svakom slučaju, dezinfikovaće mesto uboda i u zavisnosti od toga koliko je dugo krpelj bio zakačen, pratiće reakcije na koži i da li su se pojavili simptomi koji ukazuju na Lajmsku bolest.

Ako ste krpelja izvadili u kućnim uslovima, obavezno treba otići kod lekara ukoliko se u periodu od nekoliko dana, pa čak do tri nedelje posle toga, oko mesta ujeda pojavi prstenasto crvenilo ili blagi otok.

To su prvi simptomi Lajmske bolesti, koji mogu biti praćeni glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, kao i opštom malaksalošću i umorom.

Ukoliko ni tada ne odete kod lekara, posle nekoliko nedelja bolest može da pređe u drugi stadijum, kada dolazi do ukočenosti vrata, privremene paralize mišića lica i srčane slabosti.


Bolest se otkriva analizom krvi

Nije svaki krpelj prenosilac zaraze, pa ne treba paničiti kada vam se zakači na kožu. U medicinskoj praksi se smatra da je potrebno da se krpelj hrani na čoveku najmanje 36 sati, da bi preneo Lajmsku bolest.

Postavljanje dijagnoze Lajmske bolesti utvrđuje se analizom krvi i praćenjem specifičnih antitela. Antitela koja se prate za detekciju Lajmske bolesti, mogu da budu negativna čak do šest nedelja, pa će lekari, ukoliko postoje navedeni simptomi, ponoviti analizu.

Lečenje Lajmske bolesti je antibiotskom terapijom i ukoliko se sa lečenjem počne na vreme ne ostavlja nikakve trajne posledice.

Koliko ljudi u Srbiji godišnje oboli?

Prema podacima Instituta “Batut”, u Srbiji se godišnje u proseku prijavi 800 obolelih od Lajmske bolesti u svim starosnim kategorijama. Ova bolest spada u grupu zoonoza, odnosno bolesti koje se prenose isključivo sa životinje na čoveka.

Procenjuje se da je u Srbiji oko 30 odsto populacije krpelja nosilac bakterije Borrelia Burgdorferi koja je uzročnik Lajmske bolesti.


Glas javnosti/ N01S

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR