„Procenjujemo da samo ova četiri proizvoda uzrokuju između jedne trećine i dve trećine svih smrtnih slučajeva u svetu“, rekla je stručnjakinja za El Pais.
U 2021. godini, 19 miliona od 56 miliona smrtnih slučajeva širom sveta bilo je posledica samo te četiri industrije.
Duvan je na vrhu liste kao najsmrtonosniji proizvod i prepoznat kao uzrok 16% svih smrtnih slučajeva u 2021. godini (preko devet miliona ljudi).
Međutim, profesorka Gilmor upozorava da opasnosti od ovih proizvoda ostaju slabo shvaćene.
Duvan
Prema studiji Globalnog tereta bolesti, pušenje, žvakanje duvana i pasivno pušenje zajedno ubijaju više ljudi nego bilo koji drugi proizvod.
„Dva od tri pušača će na kraju umreti od pušenja. To je veoma rizično“, kaže profesorka Gilmor, stručnjakinja za štetnost pušenja.
Pušenje duvana dovodi do povećane stope raka, srčanih udara, visokog krvnog pritiska, moždanih udara, krvnih ugrušaka i respiratornih bolesti. Duvan je odgovoran za 20 procenata smrtnih slučajeva uzrokovanih nezaraznim bolestima svake godine.
U Evropi, studija čiji je koautorka profesorka Gilmor otkrila je da je duvan odgovoran za 1,15 miliona smrtnih slučajeva svake godine – ili 10 procenata od ukupnog broja.
„Pušenje izaziva veliku zavisnost. I znamo da duvanske kompanije manipulišu cigaretama kako bi konzumente učinile još zavisnijim“, kaže Gilmor i preporučuje pušačima da „urade sve što mogu da prestanu“.
Alkohol
Alkohol je takođe povezan sa izuzetno velikim brojem smrtnih slučajeva širom sveta – procena je da 2,44 miliona ljudi svake godine umre zbog upotrebe alkohola. To predstavlja 4,3% svih smrtnih slučajeva i 4,4% svih smrtnih slučajeva uzrokovanih nezaraznim bolestima.
Alkohol je takođe uključen u nesrazmerno veliki broj smrtnih slučajeva uzrokovanih nesrećama i povredama. Prema procenama Globalnog tereta bolesti, sedam odsto svih smrtnih slučajeva uzrokovanih povredama povezano je sa alkoholom.
Hrana
Hrana je još češći uzrok prerane smrti nego konzumiranje alkohola. Širom sveta, 5,4% svih smrtnih slučajeva uzrokovano je „dijetetskim rizikom“ u 2021. godini – što je preko tri miliona ljudi.
Ovo uključuje rizike izazvane ishranom bogatom prerađenim mesom, natrijumom, „pićima zaslađenim šećerom“ i trans masnim kiselinama.
Ishrana bogata solju dovodi do najvećeg broja smrtnih slučajeva, a sledi ishrana bogata prerađenim mesom. U Evropi, gde su dostupni detaljniji podaci, 2,27% svih smrtnih slučajeva uzrokovano je konzumiranjem previše soli, dok je 1,06% povezano sa prerađenim mesom.
Nezdrava ishrana jedan je od najvećih faktora rizika za razvoj hroničnih bolesti. Loša ishrana ili gojaznost povećavaju rizik od kardiovaskularnih stanja, visokog krvnog pritiska, moždanog udara i određenih vrsta raka.
Ipak, uprkos dobro dokumentovanim rizicima loše ishrane, profesorka Gilmor kaže da se prehrambenom proizvodnjom „manipuliše kako bi postala sve poželjnija, gotovo izaziva zavisnost“.
Fosilna goriva
Ostavljajući po strani dobro dokumentovane rizike klimatskih promena, fosilna goriva već dovode do merljivog povećanja smrtnih slučajeva. To je zato što zagađenje česticama od sagorevanja fosilnih goriva stvara ozbiljne zdravstvene rizike.
Dugotrajno izlaganje zagađenju vazduha dovodi do povećanja stope kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i raka pluća.
Globalni teret bolesti procenjuje da je zagađenje vazduha fosilnim gorivima dovelo do 4,5 miliona smrtnih slučajeva u 2021. godini, ali druge procene su mnogo veće.
To znači da fosilna goriva doprinose između pet i osam procenata svih smrtnih slučajeva širom sveta.
U Evropi, gde su stope zagađenja vazduha niže, SZO procenjuje da sagorevanje fosilnih goriva uzrokuje 578.900 smrtnih slučajeva svake godine.
Ove brojke ne uključuju smrtne slučajeve izazvane katastrofama izazvanim klimatskim promenama, kao što su poplave i toplotni talasi, što znači da je stvarni broj smrtnih slučajeva povezanih sa fosilnim gorivima verovatno veći.
Glas Javnosti/ N07S