Ako redovno, čak i u malim količinama unosimo namirnice bogate mastima i šećerima, mozak “uči” da ih konzumira u budućnosti.
Razlog zbog kog toliko volimo nezdravu i kaloričnu hranu i kako se ova sklonost razvija u našem mozgu, objašnjava Šarmili Edvin Tanaraia, vodeći autor studije, koji kaže: „Mislimo da mozak uči da joj dajemo prednost“.
Da bi testirali ovu hipotezu, istraživači su davali grupi dobrovoljaca mali puding sa visokim sadržajem masti i šećera svakog dana tokom osam nedelja, pored njihove uobičajene ishrane.
Druga grupa je dobila puding koji je sadržao isti broj kalorija, ali manje masti. Aktivnost mozga dobrovoljaca merena je pre i tokom osam nedelja.
Reakcija mozga na hranu sa visokim sadržajem masti i šećera značajno se povećala u grupi koja je jela puding sa visokim sadržajem masti i šećera posle osam nedelja. Ovo je posebno aktiviralo dopaminergički sistem, područje u mozgu odgovorno za motivaciju i nagradu.
Istraživači pretpostavljaju da će se preferencija za slatku hranu nastaviti i nakon završetka studije. Kako objašnjava Mark Titgemajer sa istog instituta, koji je vodio studiju, „nove veze se stvaraju u mozgu i ne rastvaraju se tako brzo”.
- Na kraju krajeva, poenta učenja je da, kada jednom naučite nešto, ne zaboravite to tako lako - podseća Titgemajer.
Glas javnosti/Telegraf