Ultra-prerađeni proizvodi poput čipsa, instant nudli, zaslađenih muslija i kobasica obično sadrže veštačke boje i arome, a često su bogati šećerom, zasićenim mastima i soli.
Nedavno istraživanje, objavljeno u Američkom časopisu za preventivnu medicinu, pokazuje da je sa svakim povećanjem u udelu ultra-prerađene hrane u ishrani za 10 procenata, rizik od prevremene smrti porastao za 2,7 procenata.
Analiza je obuhvatila osobe uzrasta od 30 do 69 godina u osam zemalja: Kolumbiju i Brazil, koje imaju relativno niske nivoe konzumacije ultra-prerađene hrane, kao i Čile i Meksiko, gde je potrošnja "srednja“, te Australiju, Kanadu, Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države, gde mnogi ljudi konzumiraju velike količine ultra-prerađene hrane.
"Zabrinjavajuće je to što, dok je u zemljama sa visokim prihodima konzumacija ultra-prerađene hrane već visoka i relativno stabilna već više od decenije, u zemljama sa niskim i srednjim prihodima potrošnja kontinuirano raste", izjavio je Eduardo Augusto Fernandes Nilson, vodeći autor studije i istraživač na Oswaldo Cruz fondaciji u Brazilu.
Korelacija, ali ne i uzročna veza?
Nezavisni istraživači upozorili su da nalazi ne ukazuju na to da ultra-prerađeni proizvodi direktno povećavaju rizik od prevremene smrti, iako su naglasili da ove namirnice zaslužuju dalja istraživanja.
"Moguće je da pravi uzročni faktor rizika nisu ultra-prerađeni proizvodi, već povezani faktor rizika, kao što je bolja fizička kondicija, a ultra-prerađeni proizvodi su samo nevini posmatrači", rekao je Stiven Berdžes, statističar sa Kembridža.
"Međutim, kada vidimo da se ove veze ponavljaju u mnogim zemljama i kulturama, postavlja se sumnja da ultra-prerađeni proizvodi možda nisu samo posmatrači", dodaje on.
Ultra-prerađeni proizvodi su već ranije povezivani sa zdravstvenim problemima.
Početkom ove godine, Agencija za istraživanje raka Svetske zdravstvene organizacije (SZO) utvrdila je da veći unos ultra-prerađene hrane povećava rizik od smrti usled bolesti srca, aneurizmi, problema sa varenjem i Parkinsonove bolesti, ali ne i od raka ili Alchajmerove bolesti.
Naučnici još uvek ne znaju da li su očigledne zdravstvene štete povezane sa ultra-prerađenom hranom rezultat njenog nutritivnog sadržaja ili industrijskog procesa obrade.
Takođe, ne postoji jasna definicija šta tačno čini ultra-prerađenu hranu, što može otežati upoređivanje.
Neris Astburi, vanredna profesorka ishrane i gojaznosti na Oksfordu u Velikoj Britaniji, izjavila je da još uvek nije vreme da se ažuriraju nutricionističke smernice koje bi posebno upozoravale na ultra-prerađene proizvode.
"Mnoge nacionalne smernice za ishranu već preporučuju smanjenje konzumacije hrane bogate energijom, sa visokim udelom masti i šećera, koja obično spada u grupu ultra-prerađene hrane", zaključuje ona.
Glas javnosti /U01S