Sarkofag, napravljen od lokalnog krečnjaka, dugačak je 2 metra i ima izdignut poklopac sa krovastim vrhom.
- Dizajn sarkofaga odgovara pogrebnoj tradiciji ovog regiona i perioda. Naša najveća nada je da pronađemo natpis koji bi mogao potvrditi identitet pokojnika i vremenski okvir – objasnila je Fatma Findik, koja predvodi istraživanje.
Iako je sarkofag tek delimično iskopan, njegovo postavljanje u blizini ranije pronađenih životinjskih kostiju i glinenih lampi ukazuje na važnost ovog lokaliteta.
Arheološka iskopavanja na ovako važnim mestima zahtevaju preciznost i multidisciplinarni pristup. Tim koristi moderne tehnologije poput georadara i 3D skeniranja kako bi mapirali slojeve tla pre iskopavanja. Svaki pronađeni predmet, od fragmenata keramike do kostiju, pažljivo se katalogizuje i analizira u laboratorijama.
U ovom slučaju, istraživači se fokusiraju na mogućnost pronalaska natpisa na sarkofagu, što bi moglo pružiti ključne informacije o identitetu. Ovo je deo šire inicijative „Nasleđe za budućnost“ Ministarstva kulture i turizma Turske, čiji cilj je očuvanje i interpretacija kulturne baštine.
Rođen u 3. veku nove ere u grčkoj koloniji Patare, Sveti Nikola je bio poznat po svojoj nesebičnosti i pomoći siromašnima. Prema predanju, koristio je bogatstvo svojih roditelja kako bi pomagao siromašnim, bolesnim i svima kojima je pomoć bila potrebna. Njegova priča o tajnom darivanju postala je osnov za tradiciju poklanjanja tokom Božića. Posebno je poznata legenda o tri siromašne devojke kojima je Sveti Nikola tajno ostavio zlatnike kako bi mogle da se udaju. Ovo je kasnije dovelo do običaja ostavljanja poklona u čarapama ili cipelama.
Tokom vekova, njegov kult se širio, a Sveti Nikola je postao zaštitnik mornara, trgovaca, dece i siromašnih. U srednjem veku, Sveti Nikola je bio zaštitnik mnogih trgovačkih esnafa, što je dodatno širilo njegov kult u tadašnjoj Evropi. Sveti Nikola se često prikazuje sa knjigom, tri zlatne kugle ili sidrom, simbolima njegove darežljivosti i povezanosti s morem.
Legenda o Svetom Nikoli, njegovim dobrim delima i nesebičnom darivanju, tokom vekova razvijala se i prilagođavala različitim kulturama. Na Zapadu, 6. decembar, dan Svetog Nikole, postao je simbol darivanja, a u Ameriku su holandski imigranti u 18. veku doneli priču o „Sinterklaasu“, gde je postao poznat kao „Santa Claus“, koja se kasnije stopila sa tradicijom Božića, dajući život globalno poznatom Deda Mrazu, vesniku darova za decu širom sveta.
U Srbiji Sveti Nikola je najčešća slava i ovaj svetac je jedan od najcenjenijih.
Ako se potvrdi da sarkofag pripada Svetom Nikoli, ovo otkriće bi moglo rešiti višedecenijsku dilemu o njegovom konačnom počivalištu.
- Sarkofag u blizini crkve, za koju se veruje da je podignuta iznad njegovog groba, može ukazivati da je ovo sveti prostor Mire koji smo tražili – objašnjava Fatma Findik.
Pored identifikacije posmrtnih ostataka, istraživači očekuju da će ovo otkriće pružiti dragocene uvide u pogrebne običaje tog perioda, kao i istorijski značaj Mire kao religijskog i trgovačkog centra.
Prema predanju, a 1087. grupa od 62 mornara iz Barija otela je njegove mošti iz Mira i prenela ih u ovaj italijanski grad gde se i danas čuvaju. Deo moštiju čuva se i na ostrvu Lido u Veneciji.
Glas javnosti T02S