Prema rečima paleontologa iz Prirodnjačkog muzeja, zub datira iz ledenog doba i veruje se da je star oko 20.000 godina. Veličina sugeriše da životinja još nije bila u potpunosti odrasla.
Nakon otkrića, zub dug 73 centimetra predat je Prirodnjačkom muzeju koji će ga dalje analizirati, prenosi portal Ekapija.
Činjenica da je uopšte prepoznat kao zub mamuta bila je srećna slučajnost. U početku se mislilo da je u pitanju komad drveta.
Teritorija na kojoj se danas prostire Beč je tokom ledenog doba bio ogromna stepa.
Još prilikom izgradnje katedrale Svetog Stefana 1344. godine pronađene su kosti mamuta, a tokom aktuelne izgradnje tunela mogu se očekivati još uzbudljivija otkrića.