Možemo da znamo sve dobre veštine za suočavanje sa stresom – šetnju, vežbanje joge, izdvajanje vremena za sebe u toku dana – ali kada smo u stanju visoke anksioznosti, mi smo u stanju disregulacije, kaže dr Anders. To znači da je naš nervni sistem ušao u simpatičko stanje „bori se ili beži”, zbog čega je teško razmišljati ispravno.
– Uobičajenim veštinama suočavanja sa stresom ne možete da pristupite kada ste u stanju disregulacije. Umesto toga, morate brzo da smirite svoje telo i um – kaže dr Anders. Ovo zahteva tehnike koje brzo vraćaju vaše telo u parasimpatičko stanje „odmor i varenje”.
Nakon upotrebe jedne od mnogih tehnika za smirenje, možete napraviti plan za rešavanje problema ili odrediti načine na koje ćete upravljati budućim stresom. Ali kada vam je to potrebno u trenutku, treba da imate na umu da vam neće odgovarati niti će moći da vam pomognu svi saveti. Važno je da izaberete one koji su za vas prijatni i koji su izvodljivi na osnovu vaših prioriteta i okolnosti.
Stres – ili veličina našeg odgovora na stres – ponekad nas može iznenaditi, a veoma brzo možemo od 0 da stignemo do 60. Tada je potrebno da označimo šta se dešava. „Uđite u svoje telo i obratite pažnju na prisutne fizičke senzacije,” predlaže dr Kathryn Williams, psiholog iz Los Anđelesa sa licencom u Kaliforniji i Njujorku. „Da li osećate napetost? Da li se osećate kao da želite da iskočite iz svoje kože? Da li se osećate uznemireno ili razdražljivo?” Imenujte ova osećanja i to će vam pomoći da povežete vaš um sa svojim telom, i – ono što je najteže – dozvolite im da budu tu. Možete da prihvatite stres i dozvolite mu da nesmetano teče kroz vaše telo.
Kada imate nalet hormona stresa i u stanju ste „bori se ili beži”, vašem telu je potrebno da uradite nešto od ta dva. A to zahteva kretanje tela. „Iz istraživanja o sagorevanju (burnout) znamo da je nervnom sistemu često potrebno kretanje da bi završio ciklus ‘bori se ili beži’ u kojem se telo nalazi kada se aktivira simpatički nervni sistem,” kaže dr Williams. Kretanje, prema tome, govori vašem telu da ste završili ovaj ciklus „bori se ili beži” i da možete da pređete na režim „odmora i varenja”. Zato skačite gore-dole, plešite, trčite u mestu ili šta god vam u tom trenutku odgovara.
Ako ste ikada videli životinju u opasnosti – recimo jelena kako beži od pretnje – primetili ste da se odmah nakon toga istrese, kaže dr Anders. „Deo razloga je u tome što na taj način vraćaju svoj nervni sistem u ravnotežu,” kaže ona. Dr Anders preporučuje da „snažno” tri sekunde tresemo ruke i noge da bi „poslali poruku čitavom telu i izazvali opuštanje”.
Redovno izlaganje sunčevoj svetlosti povezano je sa prednostima za mentalno zdravlje, uključujući bolje raspoloženje i smanjenje stresa, anksioznosti i depresije, navodi se u pregledu objavljenom u martu 2022. u Psychiatry International. Ali to može da deluje i kada razmišljamo o tome kako da momentalno smirimo um. „Za mnoge ljude sunce ima smirujući efekat i kažu da im na neki način ‘isključuje’ mozak,” kaže dr Anders. To je delimično i zbog toga što smo na otvorenom, kao i zato što dobijamo više vitamina D, ali izlaganje suncu takođe može uticati na oslobađanje serotonina, supstance u mozgu koja reguliše raspoloženje, sugeriše istraživanje objavljeno u Comprehensive Psychiatry u julu 2021. Dr Anders savetuje petominutno izlaganje lica suncu – bukvalno podignite lice kao da „gledate” u sunce. (Nemojte da gledate direktno u sunce, zatvorite oči i na lice stavite kremu za sunčanje da biste zaštitili kožu.) Ako je oblačan dan, postavite se u pravcu sunca – i to pomaže.
„Duboko udahni!” – ovome učimo čak i najmanju decu kada uče veštine emocionalne regulacije. I mada je to jedna od najjednostavnijih – i najbržih – strategija za smirenje koja nam je dostupna u bilo kom trenutku, ona može biti i jedna od najtežih, ali kroz praksu, možemo da je pretvorimo u automatsku naviku. „Kada ste u režimu ‘bori se ili beži’, telo ne dobija dovoljno kiseonika da bismo mogli da smirimo svoj nervni sistem. Disanje vraća ovaj kiseonik u naše telo,” kaže dr Jenny Yip, psihijatar, osnivač i izvršni direktor Renewed Freedom Center i Little Thinkers Center u Los Anđelesu. Duboki dijafragmalni udisaji ovde pomažu: udahnite kroz nos, šireći donji deo stomaka, a zatim izdahnite kroz usta, savetuje Harvard Health.
Glas javnosti/E klinika