Italijanska i francuska vina spadaju u red najpoznatiji na svetu, iako grožđe uzgajano u ovim zemljama zapravo vodi poreklo od grčkih čokota vinove loze. Vinska istorija seže mnogo dublje u prošlost čak do antičke Grčke. Nepravedno zapostavljena grčka vina od lokalnih sorti grožđa vrlo su specifična po ukusu i jedinstvena u svetu. Grčka kao zemlja mora i sunca odvajkada je imala idealne uslove za
Dar boga Dionisa
Vinska istorija Grčke seže duboko u prošlost čak 6.500 godina. Legenda kaže da su ljudi "nektar bogova" dobili od Dionisa boga plodnosti, života, vina i uživanja, pa su se u njegovu čast u antičko doba pravile svetkovine. Vino je u staroj Grčkoj bilo nezaobilazni deo verskih obreda, smatralo se simbolom zdravlja, uspeha i bogatstva a čuveni filozofi toga doba uz čašu vina diskutovali su o suštini života.
Prvi tragovi o proizvodnji vina pronađeni su na ostrvu Krit i datiraju iz sredine 3. veka pre nove ere. Arheolozi su na ovom prelepom ostrvu pronašli nekoliko glinenih vinskih presa, vinske čaše i amfore koje potvrđuju značaj i ulogu vina u drevnim vremenima. Grci su ne samo proizvodili već i trgovali s vinom i dobro zarađivali. Zahvaljujući tome kupovali su žitarice i zlato iz drevnog Egipta, bakar iz Sirije i sa Kipra, slonovaču iz Afrike. Još u to vreme najskuplja i najcenjenija bila su vina sa egejskih ostrva, prenosi portal Ekapija.
Vina koja su pili stari Grci bila su dosta drugačija od onih koja mi danas poznajemo i konzumiramo. Naime, za skladištenje i transport vina koristile su se glinene amfore, a sitne pore i nedostatke zaptivali su se borovom smolom. Vremenom vino koje je čuvano u amforama je poprimalo specifičan ukus borove smole što je ostao prepoznatljiv znak ovih vina do danas. Tako je nastalo najstarije grčko vino poznato pod imenom ratsina.