Oni su nagradu dobili za „eksperimentalne metode koje generišu atosekundne impulse svetlosti za proučavanje dinamike elektrona u materiji.“
Ovo je druga Nobelova nagrada koja je dodeljena ove nedelje.
Kako je objasnila profesorka Eva Olson iz Nobelovog komiteta za fiziku, mogućnost da se ispitaju atosekundni impulsi svetlosti otvorila je vrata svetu elektrona koji sada počinjemo da ispitujemo.
BREAKING NEWS
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 3, 2023
The Royal Swedish Academy of Sciences has decided to award the 2023 #NobelPrize in Physics to Pierre Agostini, Ferenc Krausz and Anne L’Huillier “for experimental methods that generate attosecond pulses of light for the study of electron dynamics in matter.” pic.twitter.com/6sPjl1FFzv
„Uzmimo sekundu, vreme jednog otkucaja srca. Ako ga podelimo na hiljadu delova, pa onda na hiljadu delova, pa opet na hiljadu delova, pa još jednom i onda još jednom – ulazimo u vreme koje je potrebno atomu da se kreće. Ako ga podelimo na još hiljadu delova, ulazimo u svet elekrona. A to je atosekundna fizika“, kazala je ona.
Juče su prestižno priznanje za medicinu ili fiziologiju dobili naučnici Katalin Kariko i Dru Vajsman, za svoj doprinos razvoju mRNA vakcine protiv kovida.
Inače, Nobelova nagrada za fiziku dodeljuje se od 1901. godine, a svega četiri su otišle u ruke žena.
Najmlađi laureat bio je Lorens Breg, koji je sa 25 godina 1915. nagrađen sa svojim ocem.
Glas javnosti/N01S