Naglašeno je da kroz čistiju atmosferu sunčevi zraci lakše prodiru i utiču na rast temperature na površini Zemlje.
To mišljenje naučnika bazirano je na desetogodišnjim rezultatima ispitivanja dobijenim posredstvom uređaja CERES (Clouds and the Earth’s Radiant Energy System).
Podaci tih satelita, koji su u orbitu lansirani još 2001. godine, svedoče da smanjenje količine aerosola u atmosferi dovodi do veće prozirnosti vazdušnog omotača i znatno većeg zagrevanja nego što je zagrevanje izazvano gasovima poput ugljen dioksida, ozona i metana, koji su glavni uzročnici efekta staklene bašte.
Navedeno je da, iako spadaju u zagađenje, prisustvo aerosol čestica u atmosferi povećava moć refleksije sunčevih zraka koji se u tom procesu odbijaju i ne dopiru u celini do površine Zemlje već odlaze u svemirska prostranstva.
Klimatolozi već duže vreme znaju da svi zagađivači atmosfere ne utiču podjednako na klimatske promene, ali je pomenuto istraživanje jedno od prvih koje jasno ukazuje da sićušne aerosol čestice igraju važnu ulogu i u odbijanju sunčevih zraka, odnosno smanjenu zagrevanja.
Te čestice, kako se navodi, pospešuju povećano stvaranje vodenih kapljica u oblacima sto ih čini gušćim i svetlijim, tako da se veća količina sunčeve energije jednostavno odbija od njih.
Istovremeno, takva vrsta zagađenja čini da gušće formacije oblaka ostaju duže u atmosferi što takođe doprinosi dugotrajnom efektu umanjenog zagrevanja.
Najnovija posmatranja i predhodna istraživanja, međutim, ukazuju da postoje i drugi faktori čije povezano delovanje utiče na dalje zagrevanje planete.
Ubrzano otapanje velikih snežnih i ledenih površina dovodi do smanjenja sposobnosti odbijanja sunčeve svetlosti, jer se oslobađanju površine koje su tamnije i privlače više svetlosne energije što dalje utiče na povlačenje nižih formacija oblaka iznad okeana i uzrokuje veće zagrevanje, jer se tamnije vodene površine brže i više zagrevaju.
Glas javnosti/ N01S