Glas Javnosti

VODITE RAČUNA AKO IMATE SVOJU ŠOLJU ZA KAFU NA POSLU: Ne, nije dovoljno da je samo isperete

TREBA ZNATI
Autor: Glas javnosti

Šolje za kafu su uglavnom deo mikro rituala svih nas. Imamo omiljenu, ne menjamo je sa drugima, samo je isperemo i sipamo novu kafu.

Šolje za kafu zapravo mogu da budu pravo leglo bakterija, tvrde stručnjaci.

Ljudi obožavaju kafu, ali većina ne pridaje istu ljubav i pažnju njenoj vernoj družbenici – šolji za kafu. Radnici u kancelarijama često su krivi za zanemarivanje, jednostavno isperu šolju pod mlazom tople vode i ponovo koriste šolju iz dana u dan. Ili, što je još gore, jednostavno isipaju staru kafu i pune šolju novom kuvanom kafom. Isperu je tek kada pođu kući, da ih sutra čeka „čista“.


I ako vam se čini da vam je šolja odlična ( jer, vruća voda ubija bakterije i vi ste jedina osoba koja koristi svoju šolju), istina je da takva šolja brzo postaje leglo za prilično zastrašujuće stvari.

„Sve vrste bakterija i mikroorganizama mogu da žive na i u vašoj šolji, posebno ako je delite s drugima“, objašnjava Melisa Maker, voditeljka YouTube kanala Clean My Space.

Maker napominje da je većina bakterija bezopasna, ali one koje to nisu mogu da naprave ozbiljne komplikacije.

„Bakterije prehlade i gripa obično putuju i lako mogu da dospeju na ili u vašu šolju. Osim toga, bakterije s vaših usta i ruku takođe će se preneti na šolju“, kaže ona.

„Što je okolina toplija i vlažnija, to je bakterijama ugodnije da se razmnožavaju“, dodaje.

Naime, spisak mogućnosti je zastrašujući. „Streptokoke, stafilokoke i bilo koje druge oralne bakterija, koje mogu da se uključuju u potencijalne patogene, mogu da borave u neopranoj šolji“, kaže dr Tery D. Konel, profesor mikrobiologije i imunologije na Univerzitetu u Bafalu.

„I, naravno, ako neko drugi pije iz vaše šolje, bakterije iz njihovih usta mogu da se se prenesu u nju“, dodao je.

Radna okruženja posebno su pogodna za prljave šolje za kafu.

Dr Čarls Gerba, profesor mikrobiologije na Univerzitetu u Arizoni, objavio je istraživačke rezultate još 1997. godine koji i danas izazivaju nelagodnost.

Njegov tim je analizirao bakterije pronađene u kancelarijskim šoljama za kafu i prostorima za pripremu kafe i otkrio da je 41 odsto testiranih šolja bilo kontaminirano bakterijama izmeta.


Što je najgore? Dr Gerbin tim otkrio je da je mali uređaj za pranje kancelarijskih šolja (nešto poput mini mašine za pranje posuđa) bio dovoljan da uništi ove i druge vrste bakterija.

Problematično je što većina ljudi smatra da je jednostavno ispiranje i brisanje dovoljno da odbije bakterije, međutim, ovaj pristup definitivno nije dovoljan za suočavanje s takvim ozbiljnim protivnicima. „Bakterije mogu ostati na površini šolje“, kaže Konel, dodajući, „Pranje deterdžentom je ključno za uklanjanje tih bakterija“.

Pravilno čišćenje postaje još važnije ako se u kafu dodaje mleko ili šećer.

„Oba ova sastojka sadrže hranljive materije za rast bakterija. Dok će pranje vodom ukloniti veći deo šećera, ulja i proteini u mleku ili pavlaci zahtevaju upotrebu sapuna da bi se uklonili“, objašnjava Konel.


Glas javnosti/ N01S

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR