„Opet klizišta. Sada se dešavaju stalno.”
Klizište ispod Lohinih zasada kakaoa, muškatnog oraščića i ananasa otkrilo je još narandžaste, kamenite zemlje – pored kilometara i kilometara iskrčene šume i reke zbog koje Lohina farma zeleno ostrvo usred žuto-braon pejzaža, prenosi AP.
Tamo gde je nekada raslo drveće, sada su prašnjavi magacini, planine crnog uglja i muljevita voda.
Ova oblast Veda beja je trenutno jedan od najvećih svetskih proizvodnih pogona nikla. Užarene topionice i više termoelektrana sagorevaju non-stop da bi rafinisali rudu nikla u materijal za baterije i čelik.
Indonezija ima za cilj da dominira svetskom proizvodnjom nikla, i to uspeva.
Ta zemlja je prešla sa dve topionice nikla na 27 u poslednjih 10 godina, sa još 22 u planu, prema S&P Global Commodity Insights.
Prošle godine je Indonezija proizvela više od polovine svetske količine nikla. Taj metal je nekada bio poznat uglavnom jer se od njega izrađivao nerđajući čelik, a sada je potražnja za njim naglo porasla jer je proizvođačima automobila poput Tesle potreban za baterije za električna vozila, a kompanijama koje proizvode veće baterije za projekte čiste električne energije.
Međutim, tamo gde se grade ova ogromna postrojenja za preradu nikla, okolna šuma nestaje dvaput brže, prema novoj analizi indonezijske neprofitne organizacije Auriga.
Indonezija ima najveće rezerve nikla na svetu. Donedavno, ona je uglavnom prodavala svoje zalihe nikla, rudu, u sirovom obliku. Nije imala pogone za njegovu preradu.
Potom su pre 10 godina, indonezijski zvaničnici odlučili da zemlja treba da prodaje svoje resurse nikla tako jeftino i da treba umesto toga da ga prerađuje, čime će obezbediti radna mesta i njegovu veću cenu.
Usledilo pravljenje postrojenja za njegovu preradu, a predsednik Joko Vidodo je to podržao, praveći topionice nikla uz fabrike za baterije za električne automobile.
Pored novih topionica, nikle su i termoelektrane koje će opsluživati kilometre novih industrijskih parkova.
Okolna sela mogu da vide postrojenja za preradu nikla kako se kupaju u svetlu, dok oni imaju redovne restrikcije struje.
Indonezijske rezerve rude nikla leže u plitkim naslagama, lako dostupnim kada se prašuma poseče.
Nova analiza o nestanku kišnih šuma, zasnovana na vladinim podacima, pokazuje da je krčenje šuma poraslo sa prosečna 33 kvadratna kilometra oko svake topionice, na 63 kvadratna kilometra. Ako budu izgrađene sve 22 nove topionice, krčenje šuma će se verovatno drastično povećati.
„Šteta po životnu sredinu je devastirajuća. Iskrčivanje šuma se znatno povećalo, reke su zagađene, posečene su mangrove (tip vegetacije koja se razvija na muljevitim terenima zaliva, laguna i ušća reka u tropskim oblastima, a koju karakterišu uglavnom zimzelene drvenaste biljke) da bi se napravile topionice, koje su oštetile obalske oblasti i korale“, kazao je Tajmer Manurung, predsedavajući Auriga.
Otpad iz termoelektrana je drugi problem, dodao je.
Ogromni tropski arhipelag, Indonezija je treća zemlja na svetu po pokrivenosti prašumom, dom ogromnog šumskog cveća i ugroženih orangutana i slonova.
Od 1950, više od 740.000 kvadratnih kilometara indonezijskih šuma, što je oblast duplo veća od Nemačke, iskrčena je ili spaljena, prema telu za globalno praćenje šuma.
U selu Lelilef Savaj, koje je sada okruženo industrijskim parkom Veda bej, seča šuma i njene posledice, očigledni su.
Farmer Loha izdržao je, odbijajući da proda zemlju, koja je u njegovom posedu četiri decenije.
Sada su njegove biljke često prekrivene narandžastom prašinom, a čista voda nedostaje. Kako kaže, biljke, takođe, rastu mnogo sporije.
Indonesia is a global giant in producing nickel, a crucial component of the batteries that power EVs.
— Bloomberg Originals (@bbgoriginals) July 17, 2024
But theres a dirty and sometimes deadly secret behind this success story https://t.co/9orbqab7iI pic.twitter.com/bXf0enF5ha
Sa svoje farme, može da čuje buku gradnje i da vidi kako svetlo narandžasti talog teče u more. Istraživanja pokazuju da su klizišta mnogo verovatnija u oblastima u kojima su šume posečene.
Maks Sigoro (54), lovac i farmer, slaže se sa Lohom.
Jaka svetla i buka od gradnje odbijaju jelenove, koje je imao običaj da lovi noću. Kaže da je izgubio skoro svu svoju prethodnu zaradu, od kako je krenula ekspanzija industrijskog parka.
Abdulah Ambar (61) kaže da je obližnje more postalo tamno i ne može više da ribari, jer ribe nema.
Zvaničnici iz postrojenja Veda bej odbili su da daju intervju za AP, ali je kompanija u saopštenju navela da je zasadila više od 10 kvadratnih kilometara novog drveća.
Dodali su da igraju aktivnu ulogu u podršci životnog standarda lokalnog stanovništva, nudeći im ekonomnski razvoj, kao i da industrijska zona zadovoljava sve ekološke standarde. Takođe su naveli da se bore da očuvaju vode i pokrenuli su programe oporavka korala i sadnje mangrova.
Žalbe meštana sela oko Veda beja iste su kao i drugih koji žive blizu topionica širom Indonezije, uključujući kontroverzni industrijski park na ostrvu Borneo i drugi projekti u Severnom Maluku.
AP ocenjuje da možda zbog tih pritužbi, interes nekih evropskih kompanija za nikl iz Indonezije slabi.
Poslednjih sedmica, francuska rudarska kompanija Erame i nemački hemijski gigant BASF objavili su da otkazuju planove da sagrade 2,6 milijardi dolara vrredno postrojenje za preradu nikla.
Erame nije naveo razlog, a BASF je okrivio promene na globalnom tržištu nikla.
Indonezija želi da primami Teslu, koji koristi duplo više metala u ukupnoj proizvodnji baterija nego drugi najveći auto konkurent.
Količina nikla koju je koristila prošle godine bila je za trećinu veća nego godinu pre.
Samo 13 odsto je prošle godine došlo iz Indonezije, ali je u izveštaju iz 2023 pomenuta Indonezija 18 puta i upozoreno je da će njen nikl biti ključan.
Tesla nije odgovorio na pitanja AP o njegovoj upotrebi nikla iz Indonezije i krčenju šuma. I pitanja upućena Ministarstvu za životnu sredinu i šume, Ministarstvima pomorstva i investicija i Ministarstvu energetike i prirodnih resursa ostala su bez odgovora.
Glas javnosti /N01S