Predlog sporazuma predviđa da najveće i najprofitabilnije svetske kompanije plaćaju poreze u državama u kojima zarađuju novac, a ne tamo gde su im prijavljene sedišta i gde formalno knjiže svoje profite.
Iako je veći deo sporazuma dogovoren, postoje neka pitanja koja su važna za Sjedinjene Države i neke druge zemlje koja su ostala nerešena i to treba usaglasiti da bi sporazum mogao da bude potpisan, tako da ćemo se time baviti i naredne godinje, rekla je Jelen u Luksemburgu, gde se sastala sa ministrima finansija članica EU.
Takva odluka američke administracije je udarac za Organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj, koja je posredovala u globalnom poreskom sporazumu i trudi se da obezbedi dovoljno potpisa podrške za uvođenje tog poreza.
Da bi sporazum stupio na snagu, mora da ga potpiše najmanje 30 zemalja u kojima je sedište 60 odsto ciljanih globalnih kompanija, a učešće SAD je posebno važno, jer je dom najvećih svetskih tehnoloških giganta, poput Gugla, Mete, Amazona i Majkrosofta, koji su ključna meta.
Jelen je danas rekla da će američka administracija dva meseca imati konsultacije o tom multilateralnom sporazumu sa svim relevantnim akterima i istakla da je od ključne važnosti da se dokument „ove važnosti i složenosti“ pokaže američkoj javnosti, kako bi Kongres i poslovna zajednica „bili sigurni da za to imamo podršku javnosti“.
Odluka SAD da ne ispoštuje dogovoreni rok za usaglašavanje, koji je bio kraj ove godine, mogla bi da dovede do toga da vlade širom sveta počnu da uvode nacionalne poreze najvećim tehnološkim kompanija, što bi izazvalo osvetu Vašingtona i dodatno ojačalo trgovinske tenzije.
OECD je posredovao u revolucionarnoj reformi, koju je podržalo 138 zemalja. Predloženo je da se na globalnom nivou uvede minimalna efektivna stopa poreza na dobit najvećih tehnoloških kompanija od 15 odsto.
Dogovoreno je da potpisnice sporazuma to uvrste u svoje zakone do kraja ove godine, a primena bi počela 2024.
Glas javnosti/N01S