Komentator Tomas Fridman, dobitnik Pulicerove nagrade, krajem 1990-ih je slavno tvrdio da dve zemlje sa Mekdonaldsovim prodajnim mestima nikada nisu ratovale.
Ali dok besne borbe između Izraela i Hamasa, kultni američki lanac brze hrane je u ratu sam sa sobom.
Mekdonaldsove franšize na Bliskom istoku uticale su na suprotstavljene strane u sukobu, a ogranci u muslimanskim zemljama odbacili su odluku Mekdonaldsa Izrael da obezbedi besplatne obroke za izraelsku vojsku.
Franšize u Saudijskoj Arabiji, Omanu, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Egiptu, Bahreinu i Turskoj distancirali su se od svojih izraelskih kolega i kolektivno obećali više od 3 miliona dolara za podršku Palestincima pod bombardovanjem u Gazi.
„Hajde da svi udružimo naše napore i podržimo zajednicu u Gazi sa svime što možemo“, objavio je Mekdonalds Oman, koji je obećao 100.000 dolara za humanitarnu pomoć u Gazi, objavio je X u nedelju.
„Molimo Svemogućeg Boga da zaštiti našu voljenu zemlju i sve arapske i muslimanske zemlje od svakog zla i mržnje.
Otkako je objavio svoju podršku izraelskoj vojsci, McDonalds Israel je promenio svoj Instagram nalog u „privatni“ nakon reakcije potrošača u arapskim i muslimanskim zemljama.
Dok se Mekdonalds svrstava među najpoznatije američke brendove, većina njegovih restorana širom sveta je u lokalnom vlasništvu i njima upravlja.
„Sada smo sigurno u svetu nakon „Teorije prevencije konflikata Zlatnih lukova“,“ rekao je za Al Džaziru Pol Masgrejv, vanredni profesor političkih nauka na Univerzitetu Masačusets Amherst.
„Iako su i Rusija i Ukrajina imale Mekdonalds 2022. godine, ipak su ušle u rat. Sada, sukobi unutar imperije Mekdonaldsa odražavaju stvarne stresove i strasti u regionu."
Mekdonalds nije prvi globalni brend koji je uvučen u kontroverzu zbog svog stava o izraelsko-palestinskom sukobu.
Multinacionalna kompanija Unilever sa sedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu prošle godine našla se na udaru investitora jer nije otkrila da je njena podružnica brenda sladoleda Ben and Jerrys odlučila da bojkotuje teritoriju okupirane Izraelom na Zapadnoj obali i istočnom Jerusalimu 2021.
Španski trgovac Zara bojkotovan je od strane nekih kupaca prošle godine nakon što je predsednik njegove izraelske franšize, kanadsko-izraelski biznismen Džoi Švebel, bio domaćin kampanje za ekstremno desničarskog izraelskog ministra Itamara Ben-Gvira u svojoj kući.
بيان توضيحي من شركة ماكدونالدز عُمان pic.twitter.com/nin7g3gNY5
— McDonald’s Oman (@Mcdonaldsoman) October 14, 2023
Glavni brendovi su se takođe našli uvučeni u kontroverze o stanju ljudskih prava u drugim zemljama, poput Kine.
Japanski trgovac MUJI se 2021. godine suočio sa kritikama nakon što je javno podržao pamuk koji se uzgaja u kineskom regionu Sinđang, gde aktivisti za ljudska prava kažu da su muslimani etničke manjine eksploatisani za prinudni rad.
Masgrejv je rekao da je „otkriveno da san da će kapitalizam i trgovina umiriti nacionalizam i druge oblike žara ima neke rupe“.
„To što su različite franšize Mekdonaldsa završile na različitim [retoričkim] stranama je još jedan primer kako politika prožima sve.