Pri tome, ovaj zastoj negativno utiče i na danske offshore ciljeve do 2030. godine. To je i u suprotnosti sa obavezom Evropske unije da olakša (umesto da ometa) i ubrza projekte obnovljivih izvora.
Danska Vlada navodi da je odlučila da zaustavi tu šemu zbog zabrinutosti oko mogućeg kršenja pravila EU-a o državnoj podršci. To su loše vesti za evropsku energetsku tranziciju, smatra WindEurope, prenosi portal Ekapija.
EU želi da ojača svoju energetsku i klimatsku sigurnost sa više sopstvenih obnovljivih izvora i manje uvezenih i skupih fosilnih goriva. REPowerEU, nova energetska politika EU-a, želi da udvostruči širenje projekata offshore vetroelektrana kao podršku u snabdevanju energetskog sistema Evrope u budućnosti.
Šefovi vlada i ministri energetike osam baltičkih zemalja sastali su se prošle godine u Kopenhagenu i obavezali se na gradnju novih offshore vetroelektrana u Baltičkom moru koje ima ogroman potencijal za korišćenje priobalne vetroenergije. Tih osam zemalja (Danska, Estonija, Finska, Litvanija, Letonija, Nemačka, Poljska i Švedska), tada su se obavezale da će povećati snagu vetroelektrana na 19,6 GW – do 2030. godine. Danska se, pak, obvezala na 13 GW do 2030. godine, u odnosu na sadašnjih skoro 2,3 GW.
- Ova odluka je potpuno apsurdna – posebno u trenutku kada je EU odlučna da olakša, a ne da ometa izgradnju obnovljivih izvora energije i traži prilagodljiviji pristup onome što vlade mogu, a što ne mogu da učine u prilog tome. Trenutni danski pristup offshore vetru savršeno je izvodljiv i pruža tačno ono što je građanima i kompanijama širom Evrope hitno potrebno: više obnovljive električne energije po niskoj ceni - zaključuje Dickson.