Zaposleni će primati dosadašnje plate bez obzira na smanjeno radno vreme, objavio je Blumberg.
Blumberg navodi da bi, prema prognozama, do 2034. godine nemačko tržište rada moglo da se smanji za više od sedam miliona ljudi zbog pada nataliteta i starenja populacije.
Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka sa posla zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti.
Nemci su u 2022. godini u proseku izostajali s posla 21,3 dana što je rezultiralo gubitkom od čak 207 mlrd EUR, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i bezbednost na poslu.
Zagovornici eksperimenta ističu da bi novina mogla da privuče nove kadrove u Nemačku, zemlju koja prema Evrostatu već ima najveći udeo zaposlenih sa pola radnog vremena u EU.
Nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju sprečio je povećanje produktivnosti u Nemačkoj, a bez poboljšanja u tim područjima, malo je verovatno da će se značajno povećati produktivnost jednostavnim smanjenjem broja radnih sati, smatra ekonomista na Institutu za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu Enco Veber.
Manjak kvalifikovanih radnika u Nemačkoj, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plate i smanjenje radnog vremena.
Nemačke mašinovođe su već desetak dana u štrajku i traže skraćivanje radnog vremena sa 38 sati nedeljno na 35 sati bez smanjenja plata.
Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 odsto za veliki deo svojih radnika, kojih je ukupno oko 930.000.
Glas javnosti/ A04S