Kako su naveli u zajedničkom saopštenju lideri Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Poljske i Ukrajine, ovo primirje ne može da bude ograničeno bilo kakvim uslovima, a ako bi Rusija iznela bilo kakve uslove, to bi se tumačilo kao pokušaj prolongiranja rata i ugrožavanja diplomatije, prenela je agencija Ukrinform.
Together in Kyiv at the meeting of the Coalition of the Willing — five of us in person, joined online by leaders from over 30 countries, the EU, and NATO — we discussed what is urgently needed to achieve peace.
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) May 10, 2025
The key outcome: a united and clear position on the following points. pic.twitter.com/tB2KATpZH3
Zvaničnici takozvane koalicije voljnih su zatražili da se primirje odnosi na operacije u vazduhu, na kopnu i moru, naglasivši da je neophodno njegovo efikasno nadgledanje koje se može uspešno sprovesti u bliskoj koordinaciji sa SAD.
Tokom perioda trajanja primirja od najmanje 30 dana, diplomatski napori bi trebalo da se fokusiraju na planiranje bezbednosnih, političkih i humanitarnih segmenata mira.
Zvaničnici su pozdravili činjenicu da poziv na primirje i pregovore podržavaju i Evropa i SAD.
Calling President Trump together from Kyiv.
— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) May 10, 2025
Our joint call: there must be a 30-day ceasefire starting Monday, unconditional, that paves the way for a solid and lasting peace in Ukraine. pic.twitter.com/MloOm6YYHj
Oni su takođe naglasili suštinski značaj jačanja oružanih snaga Ukrajine kao glavnog garanta ukrajinskog suvereniteta i bezbednosti, navodi Ukrinform.
Učesnici sastanka su se složili da ako Rusija bude odbila totalno i bezuslovno primirje, biće uvedene oštrije sankcije njenom sektoru bankarstva i energetike, uključujući fosilna goriva, naftu i flotu iz senke.
Zvaničnici su se dogovorili i da usvoje 17. paket sankcija EU, kao i da ih koordinišu sa sankcijama Velike Britanije, Norveške i SAD.
Istovremeno je izražena spremnost da se dalje jačaju ukrajinske oružane snage, uključujući finansiranje odbrane i ulaganja u proizvodnju oružja u Ukrajini i u evropskim zemljama u okviru zajedničkih projekata.
Takođe je dogovoreno da se i dalje radi na efikasnom korišćenju zamrznutih ruskih sredstava , kao i da se to pitanje razmotri na sledećem samitu grupe G7.
Na sastanku u Kijevu učestvovali su francuski predsednik Emanuel Makron, nemački kancelar Fridrih Merc, kao i britanski i poljski premijeri Kir Starmer i Donald Tusk koji su razgovarali sa ukrajinskim zvaničnicima.
Na sastanku je putem video linka učestvovala i italijanska premijerka Đorđa Meloni.
Glas javnosti/To1S