Stručnjaci američke biotehnološke kompanije Ginkgo Biovorks pozvali su na "hitnu akciju" kako bi se smanjio rizik po globalno javno zdravlje. Epidemije izazvane zoonozama mogle bi u budućnosti postati sve češće zbog klimatskih promena i krčenja šuma, upozorili su oni.
Analiza je sagledala istorijske trendove za četiri specifična virusna patogena. To su bili filovirusi, koji uključuju virus ebole i virus Marburg, SARS Koronavirus 1, virus Nipah i virus mačupo, koji izaziva bolivijsku hemoragijsku groznicu.
Studija nije uključila Kovid-19, koji je izazvao globalnu pandemiju 2020. godine i za koji se veruje da potiče od slepih miševa. Naučnici su pregledali više od 3.150 epidemija između 1963. i 2019. godine, identifikujući 75 transmisija sa životinje na čoveka u 24 zemlje.
Baza podataka pokriva epidemije koje je prijavila Svetska zdravstvena organizacija (SZO), epidemije koje su se javile od 1963. godine i ubile 50 ili više ljudi i istorijski značajne događaje, uključujući pandemije gripa 1918. i 1957. godine.
Događaji su izazvali 17.232 smrti, od kojih je 15.771 uzrokovano filovirusima i uglavnom su se dogodili u Africi.
Naučnici su rekli da su se epidemije povećale za skoro 5 procenata svake godine između 1963. i 2019. godine, a smrtnost je porasla za 9 procenata. „Ako se ove godišnje stope rasta nastave, očekujemo da će analizirani patogeni izazvati četiri puta više prenosa i 12 puta više smrtnih slučajeva u 2050. nego u 2020.“, dodaju oni.
Takođe su sugerisali da su brojke verovatno potcenjene zbog strogih kriterijuma za uključivanje patogena u analizu i isključivanje Covid-19. Rekli su da procena dokaza sugeriše da nedavne epidemije prelivanja zoonoza „nisu aberacija ili slučajnost“, već da prate „trend od više decenija u kojem su izbijanja prelivanja postala sve veća i učestalija“.
Tim je dodao da je "potrebna hitna akcija za rešavanje velikog i rastućeg rizika po globalno zdravlje" na osnovu istorijskih trendova.
Glas javnosti/I01H
16 min