„Iako su američka i druge vlade odbacile istragu, one ipak nisu iznele nijedan detalj koji opovrgava članak. To je bilo samo banalno poricanje. Oni su govorili da je to fantazija, laž, ali nisu pružili nikakvu alternativu i nisu izneli nijednu činjenicu koja bi demantovala članak Herša“, rekao je Saks u intervjuu za televiziju „Si-Dži-Te-En“.
Po njegovom mišljenju, bilo je izuzetno teško organizovati teroristički napad na objekte koji se nalaze na velikoj dubini.
„Gasovod je postavljen na dubini od oko 90 metara. To je veliki, debeli, teški čelik umotan u još deblji beton. Bilo je potrebno mnogo eksploziva da se dignu u vazduh tri od četiri kraka gasovoda. Deo planova je propao jer je postojala jasna namera da se dignu u vazduh sva četiri kraka, ali to pokazuje koliko je to bilo tehnički teško da se izvede. Vrlo malo vlada može to da uradi, a američka je očigledno jedna od njih“, smatra ekonomista.
Saks je podsetio na pretnje američkog predsednika Džoa Bajdena da će obustaviti gasovode „Severni tok“ u slučaju sukoba Moskve i Kijeva.
„Američki političari su mrzeli Severni tok. Mnogo su ga mrzeli i nije prošao ni dan da nisu govorili koliko je to sraman projekat“, rekao je profesor.
On je takođe ocenio da je sramotna odluka Švedske da onemogući pristup informacijama koje su dobijene tokom istrage terorističkog napada. Po mišljenju Saksa, zvanični Stokholm je zapravo mogao da deluje kao „čistač“ koji skriva ozbiljne dokaze na mestu zločina.
„Smatram da je prava organizacija koja bi trebalo se pozabavi tom istragom Savet bezbednosti UN i ako jedna zemlja odjednom kaže ne, ne, nikakva istraga to će biti prilično čudno. Zato hajde da vidimo da li će to da se desi“, rekao je Saks, zaključujući da je takva istraga potrebna „radi mira i održivog razvoja“.