„Zahtev Kosova* za članstvo u Savetu Evrope“, kao i „Preporuka Odbora za politička pitanja i demokratiju da Kosovo* postane član Saveta Evrope“ su neosnovani i suprotni Ustavu Srbije, Statutu Saveta Evrope, Rezoluciji SB UN 1244, Povelji UN, Helsinškoj povelji ... i činjenicama koje je utvrdila upravo Dora Bakojani, izvestilac Odbora za politička pitanja i demokratiju SE, navodi se u stavu Poslaničke grupe „MI-SNAGA NARODA, prof. dr Branimir Nestorović”.
U dokumentu koji je ova poslanička grupa u Narodnoj skupštini Republike Srbije prosledila medijima, a koji Glas javnosti prenosi u celini, detaljno je obrazložen stav o ovom važnom pitanju koje je ovih dana u centru pažnje naše javnosti, s obzirom na to da će o tome uskoro odlučivati Parlamentarna skupština Saveta Evrope.
U stavu Poslaničke grupe „MI-SNAGA NARODA, prof. dr Branimir Nestorović u vezi „Zahteva Kosova* za članstvo u Savetu Evrope“ navodi se sledeće:
“Ta Preporuka, čiji je zaključak protivrečan i suprotan utvrđenom činjeničnom stanju, izglasana je sa 31:4 glasa, čime se običnim preglasavanjem neovlašćenih lica suspenduju odredbe Ustava Srbije, Statuta Saveta Evrope, Povelje UN i Helsinške povelje, kojima se garantuju teritorijalni integritet i nepovredivost granica.
Iako Izveštaj sadrži 27 strana, u kome su svoje mesto našli radni doručci, ručkovi i večere Dore Bakojani sa njenim zvanicama (str. 27 Izveštaja), izostavljeni su osnovni podaci: da je Kosovo* stvoreno nasilno, agresijom, oružjem, nelegalnim otcepljenjem od suverene i međunarodno priznate države Srbije, koju secesiju Srbija nikada nije priznala ni pod prinudom.
Sada, nakon 16 godina, pod neviđenim pritiskom i ucenama vrši se pokušaj nasilne legalizacije te secesije preglasavanjem u Odboru, Skupštini ili Savetu ministara Saveta Evrope jer Kosovo* nema pravo i ne ispunjava uslove da bude primljeno u Savet Evrope i u članstvo Ujedinjenih Nacija.
Za razliku od Kosova*, koje je bez referenduma, nasilno i oružjem izvršilo secesiju od međunarodno priznate i suverene države Srbije, Republika Srpska je svoj status ostvarila legalnom odlukom, što je potvrđeno i na međunarodnom nivou, npr. Dejtonskim sporazumom, pa ona ispunjava uslove i za (pridruženo) članstvo u Savetu Evrope.
U Zahtevu Kosova* za članstvo u Savetu Evrope, Ref: 248/2022, koji je prosleđen SE 12.05.2022. godine, navodi se:
II Određivanje izvestilaca
Juna meseca 2023. godine, za Izvestioca Odbora u tom predmetu, određena je Dora Bakojani. Pored nje, za izvestioca za mišljenje Odbora za pravne poslove i ljudska prava imenovana je Azadeh Rojhan (Švedska, SOC), a za izvestioca za mišljenje Odbora za jednakost i nediskriminaciju imenovana je Beatris Fresko-Rolfo (Monako, ALDE).
U spisima predmeta od 27 strana nismo uočili nalaz, analizu, mišljenje, niti bilo kakav prilog izvestilaca Azadeh Rojhan i Beatris Fresko-Rolfo.
U spisima predmeta nalaze se izveštaji o sastancima Dore Bakojani sa najvažnijim funkcionerima sa Kosova* ili iz Evrope. Postoje čak i podaci o njihovim zajedničkim večerama i sl, ali ne postoji nijedan podatak koji bi ukazivao da se Dora Bakojani, u periodu od juna 2023. do 27.3.2024. godine sastala sa predstavnikom druge strane, Srbije, da bi se čula i druga strana (audiatur et altera pars). Da li je u pitanju diskriminatorni odnos prema Srbiji, ili neki drugi razlog, nije moguće utvrditi iz spisa.
Od prijema kosovskog* zahteva, do 28. marta 2024. godine, kao dana upućivanja Izveštaja (od 27 strana) „Odbora za politička pitanja i demokratiju“ Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope na odlučivanje, Izvestilac Dora Bakojani navodi nesporne i najvažnije činjenice koje onemogućavaju prihvatanje „Zahteva Kosova* za članstvo u Savetu Evrope“.
III Osnov za odlučivanje
Memorandum sa objašnjenjem od strane Izvestioca Dore Bakojani (citati):
Član 3
Svaki član Saveta Evrope prihvata princip vladavine prava i princip na osnovu koga sva lica pod njegovom jurisdikcijom uživaju ljudska prava i osnovne slobode, i iskreno će aktivno sarađivati na ostvarivanju cilja navedenog u Poglavlju I.
Član 4
Svaka evropska država koja se smatra sposobnom i spremnom da se pridržava odredaba člana 3. može biti pozvana od strane Komiteta ministara da postane članica Saveta Evrope. Svaka tako pozvana država postaje član čim u svoje ime deponuje kod Generalnog sekretara instrument o pristupanju ovom statutu.
"Odbor je odlučio da, pre nego što pozove neku državu da postane Član ili Pridruženi član Saveta Evrope, u skladu sa odredbama članova 4 i 5 Statuta, ili pozove Člana Saveta da se povuče, u skladu sa odredbama člana 8, Odbor će, u skladu sa utvrđenom praksom, prvo konsultovati Savetodavnu skupštinu.
IV Preporuka Odbora
Nakon što je podnet citirani Izveštaj Dore Bakojani, Odbor za politička pitanja i demokratiju usvojio je 27.3.2024. godine Preporuku da se Kosovo* pozove da postane član Saveta Evrope sa imenom „Kosovo“ i da mu se dodele 3 poslanička mesta u Parlamentarnoj skupštini.
V Dodatne napomene u vezi nelegalnosti Zahteva i Preporuke
Tako usvojena Preporuka je neutemeljena, neosnovana i suprotna Ustavu Republike Srbije, Rezoluciji SB UN 1244 i dole navedenim propisima i stavovima.
Navedeni pravni princip teritorijalnog integriteta poštuje se (i posle 40 godina) u slučaju Kipra, od koga se nelegalno otcepio jedan deo teritorije. To nije bila smetnja da Kipar zadrži svoj status u EU, a otcepljeni deo Kipra nije član Saveta Evrope. Taj princip reafirmisan je npr. i u slučaju referenduma o nezavisnosti Katalonije iz 2017. godine i nezavisnosti regiona Veneto iz 2014. godine.
Iz navedenih razloga, u Izveštaju se netačno i tendenciozno interpretira presuda MSP iz 2010. godine. Ako grupa (neovlašćenih) građana na nekom neformalnom skupu, kao npr. grupa građana u mesnoj zajednici, odluči da mesna zajednica proglasi samostalnost, to nije suprotno međunarodnim propisima, jer nema nikakvo dejstvo (detaljnije: „Savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde od 2010. godine ne menja ništa iz dva razloga – formalnog i supstancijalnog. Što se formalnog suda tiče, Međunarodni sud pravde nije ovlašćen da vrši sudsku kontrolu akata Saveta bezbednosti, posebno odluka donetih na osnovu VII poglavlja Povelje. Sa supstancijalnog stanovišta, mišljenje Suda ne dotiče se suštine stvari, već predstavlja apstraktan odgovor, jednu sofističku konstrukciju. Našao je, naime, da opšte međunarodno pravo ne sadrži primenljivu zabranu Deklaracije o nezavisnosti, a da nije ustanovio ko je njen autor. U mišljenju se konstatuje da u autentičnom tekstu Deklaracije, na albanskom jeziku, ništa ne upućuje na skupštinu Kosova kao njenog autora, da se jezik Deklaracije razlikuje od onoga koji se koristi u aktima skupštine Kosova, kao što se i procedura usvajanja Deklaracije razlikuje od uobičajene zakonodavne procedure u skupštini Kosova. Deklaracija nije upućena specijalnom predstavniku generalnog sekretara radi objavljivanja u Službenom listu, tako da nije ni objavljena. Ćutanje specijalnog predstavnika o Deklaraciji sugeriše, navodi se u mišljenju, da on nije smatrao da je Deklaracija privremenih institucija samouprave.“ - Prof. Milenko Kreća, ad hoc sudija Međunarodnog suda pravde i Evropskog suda za ljudska prava, član Stalnog arbitražnog suda u Hagu i član Venecijanske komisije).
Pritom, u slučajevima Katalonije i Veneta su održani i referendumi, ali to nije bilo dovoljno za napuštanje principa teritorijalnog integriteta.
Iz navedenih razloga Srbima na Kosovu i Metohiji se krše osnovna ljudska prava i slobode (pravo na slobodu i ličnu bezbednost, pravo na imovinu, pravo na zabranu diskriminacije, pravo na slobodu kretanja, pravo na slobodu okupljanja, pravo na slobodu veroispovesti itd.).
Čak i da je Kosovo* država (a nije niti može biti), i da je član Saveta Evrope (a nije jer nije država) – u tom slučaju bili bi ispunjeni uslovi za prestanak njegovog članstva zbog ozbiljnih kršenja načela vladavine prava i ljudskih prava i sloboda po Statutu Saveta Evrope.” – Zaključuje se u Stavu Poslaničke grupe „MI-SNAGA NARODA, Prof. dr Branimir Nestorović” u vezi „Zahteva Kosova* za članstvo u Savetu Evrope“.
Glas javnosti