Glas Javnosti

ON NE ZNA ZA STRAH! Dik Marti: Tužilac koji je raskrinkao "Žutu kuću"

Politika
Autor: Glas javnosti

Dik Marti, doktor prava po obrazovanju, već decenijama je posvećen borbi protiv organizovanog kriminala i zaštiti ljudskih prava.

Specijalni sud pod okriljem Evropske unije formiran je 2015. godine kako bi se procesuirali slučajevi protiv pripadnika OVK za zločine počinjene tokom i posle rata na Kosovu.

Istraga o ovim zločinima počela je posle izveštaja specijalnog izvestioca Saveta Evrope Dika Martija.


Komitet Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PS SE) za ljudska prava i zakonodavstvo usvojio je 2010. godine u Parizu nacrt izveštaja izvestioca Dika Martija, u kojem se kosovski premijer Hašim Tači optužuje da je šef albanske mafijaške grupe odgovorne za krijumčarenje oružja, droge i ljudskih organa širom Istočne Evrope.

U izveštaju Dika Martija detaljno se iznose nalazi dvogodišnje istrage. Pored drugog, navodi se da je Hašim Tači "bos" mreže koja je počela kriminalne poslove pre rata na Kosovu 1999. a posle zadržala snažan uticaj na tamošnje vlasti, kao i da je Tači u poslednjih 10 godina kontrolisao trgovinu heroinom.

Za komandante bivše OVK se navodi da su imali ključnu ulogu u poslednjoj deceniji u kriminalnim aktivnostima u regionu, a osobe iz Tačijevog bliskog okruženja u izveštaju su optužene da su posle rata zarobljenike s Kosova tajno prebacivale u Albaniju gde je, kako se navodi, nekolicina Srba ubijena radi presađivanja bubrega koji su prodati "na crnom tržištu".

Sedamnaest poslanika je u aprilu 2008. potpisalo zahtev za rezoluciju kojom se od PS SE traži da ispita navode iz knjige bivše glavne tužiteljke Tribunala u Hagu Karle del Ponte o trgovini ljudskim organima na Kosovu i njihovom presađivanju u takozvanoj "žutoj kući" u Albaniji.

Marti: Dovoljno materijala za pokretanje nezavisne istrage

Specijalni izvestilac Saveta Evrope Dik Marti, čiji je nacrt izveštaja o trgovini ljudskim organima usvojen u Odboru SE za pravna pitanja i ljudska prava, rekao je tada da je pružio dovoljno materijala za pokretanje ozbiljne i nezavisne istrage o tom pitanju.

"Mislim da smo objavili dovoljno materijala da bismo pružili opravdanje i razlog za pokretanje duboke, ozbiljne i nezavisne istrage i da bismo, iznad svega, stvorili uslove kako bi svedoci progovorili jer je to sada problem", rekao je Marti na konferenciji za novinare u Parizu.

Marti je kazao da izveštaj utvrđuje da postoje "više nego uznemirujuće činjenice, brojne i usaglašene indicije" koje pokazuju da postoje zločini koje su počinili pripadnici OVK u periodu 1999-2000, naglasivši da o tim zločinima dosad nije vođena nijedna ozbiljna istraga, a da "ono što začuđuje je što vam na Kosovu ljudi privatno govore da svi o tome znaju".

Dokazi zataškivani, Najs krio

 

U intervjuu koji je dao u jeku spekulacija ko bi od lidera terorističke OVK mogao da sedne na optuženičku klupu, Marti je prokomentarisao i to što je jedan od glavnih branilaca kosovskih lidera bivši tužilac Haškog tribunala Džefri Najs, za koga se sumnja da je krio dokaze o "žutoj kući".

"Kada sam to čuo, pomislio sam da postoje dva Džefrija Najsa! Neshvatljivo je da zamenik glavnog tužioca u Hagu ođednom postane advokat osumnjičenih. To mi izgleda u najmanju ruku bizarno. Možda je to, s pravne strane, moguće, ali lično, s etičke strane, to nalazim sumnjivim", kaže Marti.

Na pitanje šta je bilo sa dokazima, imajući u vidu da je Karla del Ponte govorila da ih ima, a Najs da ne postoje, Marti navodi da zna da su dokazi postojali.

"Novinar Entoni Montgomeri je bio prisutan kada su istražitelji Haškog tribunala bili u žutoj kući i skupljali dokaze. Radili su to, inače, krajnje diletantski. Nisu, na primer, analizirali tragove krvi. Ali, pronašli su lekove, špriceve i mnogo toga drugog i sve to je bilo zapečaćeno u Tribunalu", rekao je Marti.

Marti podneo izveštaje i o Bušu i CIA

Dik Marti je prihvatio veliki izazov pišući o zločinima OVK, kao što je to učinio i pre nekoliko godina prkoseći čak i bivšem predsedniku SAD Džordžu Bušu i moćnoj Centralnoj obaveštajnoj službi (CIA) koja je posle intervencije u Avganistanu protivzakonito držala i mučila osumnjičene za terorizam u desetak evropskih zemalja, pre nego što su izvedeni pred sud.

U njegovoj biografiji je ostalo zapisano da je svojim dokumentovanim izveštajem o američkim tajnim zatvorima u Evropi doprineo daljoj diskreditaciji Buša, čija vladavina će ostati upamćena po skandaloznim potezima u Iraku i Avganistanu.

 

 

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR