Vrste maski i respiratora određuju stepen zaštite od SARS-CoV-2. Prema propusnosti, većina postojećih maski i respiratora u slobodnoj prodaji ne može sprečiti ulazak virusa SARS-CoV-2 u naš organizam (Slika 1). Samo respiratorne maske: N99, N100, FFP3, P3 i P100 sprečavaju prodor virusa SARS-CoV-2 u naše telo. Međutim, ove maske je veoma teško, gotovo nemoguće, nabaviti.
U dece, zaštitne maske za lice mogu ispoljiti niz akutnih i hroničnih štetnih efekata, koji se svrstavaju u tri grupe:
(1) patofiziološki efekti
{hipoksemija, hiperkapnija, povećanje koncentracije laktata, pad nivoa pH, acidoza, toksičnost sastojaka maske [mikro- i nano-čestice grafen-oksida, sintetičkih polimera kao što su polipropilen, polietilen, poliester, poliamid (kaprolaktam i dr.); teški metali kao ostaci katalize…], povećanje nivoa hormona stresa (adrenalin, noradrenalin i kortisol), kratak dah, otežano disanje, povećana napetost mišića, poremećaj regulacije telesne temperature, imunosupresija, inflamacija, samozaražavanje};
(2) psihopatološki efekti
[aktiviranje odgovora na stres „bori se ili beži“ (“fight or flight”), hronično stanje stresa; strah, razdražljivost, glavobolja, poteškoće sa koncentracijom, zbunjenost, poremećaji raspoloženja, bezvoljnost, malaksalost, nelagodnost, pospanost, nesanica, umor; stezanje ispod maske, osećaj nedostatka vazduha, strah od gušenja; napadi panike; vrtoglavica; noćne more; oslabljeno razmišljanje, oslabljeno učenje, slabljenje kognitivnih sposobnosti];
(3) psihosociopatski efekti
(promene subjektivnog doživljavanja i ispoljenog ponašanja; nezainteresovanost, nesigurnost, usamljenost, otuđenost; neprikladno
ponašanje; ograničeno prepoznavanje lica i potiskivanje emocionalnih signala; brisanje pozitivnog efekta osmeha i smeha, smanjenje empatijske percepcije; remećenje društvene interakcije; smanjeno učešće u društvenim aktivnostima, socijalno povlačenje).
Moguće posledice nošenja zaštitne maske za lice po zdravlje deteta su:
alergijske reakcije, promene kože lica (dermatoze i dr.), oralne i dentalne promene, iritantni rinitisi; glavobolje, anksioznost, depresivno raspoloženje; sindrom iscrpljenosti izazvan maskom [Mask-Induced Exhaustion Syndrome (MIES)]; pad psiho-motoričkih sposobnosti; narušavanje vidnog polja, neverbalne i verbalne komunikacije; razvoj emotivno „hladne“ ličnosti; povećana predispozicija za virusne i druge infektivne bolesti; pogoršanje postojećih stanja i bolesti; porast psihosomatskih i stresom indukovanih bolesti.
Prof. dr Drago Đorđević
BONUS VIDEO: Doktor Branimir Nestorović o opakoj bolesti
36 min