Ovo poboljšanje se delimično pripisuje smanjenju inflacije i stabilnom rastu, sa očekivanjima da će se rast u 2025. godini održati na 3,2%.
Inflacija bi trebalo da se umanji, sa globalnom glavnom inflacijom koja pada na 4,9% ove godine, dok bi u razvijenim ekonomijama prosečna inflacija trebalo da bude oko 2,6%, približavajući se ciljanim vrednostima centralnih banaka.
Sjedinjene Američke Države mogu očekivati rast od 2,1% u 2024. godini, što je poboljšanje u odnosu na ranije procene od 1,5%. S druge strane, ekonomska aktivnost u evrozoni će porasti samo za 0,9% u 2024. i 1,7% u 2025. godini, dok će Nemačka, kao najveća ekonomija u bloku, imati minimalni rast BDP-a od 0,5% u 2024.
Kina očekuje rast BDP-a od 4,6% u 2024. godini, što je iznad prethodnih prognoza, uglavnom zahvaljujući značajnoj fiskalnoj podršci vlasti. Francuska bi trebalo da zabeleži rast od 1% ove godine i 1,7% u 2025. godini, dok se Italija suočava sa najslabijim izgledima među vodećim ekonomijama evrozone, sa procenjenim rastom od samo 0,7% u 2024. i 1,1% u narednoj godini. Španija, s druge strane, očekuje rast od 1,5% ove godine.
Rusija je pokazala jaču od očekivane performanse u 2023. godini, zahvaljujući visokim vojnim troškovima i snažnoj potrošnji, što je dovelo do povećanja očekivanja rasta BDP-a na 2,6% u 2024. godini.
Izveštaji takođe naglašavaju da bi rast u svetskoj ekonomiji mogao biti jači nego što se trenutno predviđa, zahvaljujući bržem od očekivanog smanjenju inflacije i produženoj podrškoj fiskalne politike širom sveta, kao i bržem oporavku u Kini i mogućem doprinosu veštačke inteligencije produktivnosti na srednji rok.
Ovi trendovi ukazuju na mogućnost postizanja "mekog sletanja" globalne ekonomije, ali i dalje postoje rizici od novih šokova na cene sirovina i geopolitičkih tenzija, posebno na Bliskom Istoku, što bi moglo produbiti izazove u održavanju stabilnog ekonomskog rasta.
Glas javnosti/I01H