Procena je da će ovogodišnji prinos zrna biti približno desetogodišnjem proseku, od 2012. do danas. Nećemo požnjeti manje od dva, ni više od dva i po miliona tona pšeničnog zrna snošljivog kvaliteta.
- Ono što moramo da uradimo je da napravimo sorte koje će biti spremne da odgovore klimatskim izazovima. Ne da se borimo da menjamo klimu, ali možemo da promenimo izbor sortimenta i tehnologije proizvodnje - ističe prof. dr Borislav Kobiljski iz Biogranuma, prenosi RTS.
Glavni problem moderne civilizacije su klimatske promene, napisao je profesor Dragan Đuričin. One utiču na varljivo vreme nicanja i razvoj pšenice pa se zato mora tražiti odgovor.
Setvom dvosezonske "2S" sorte smanjiće se negativni uticaj klimatskim promena i sejati hlebne sorte pšenice naših selekcionera, nastale u semiaridnoj klimi i na zemljištima Srbije.
Treba ići u susret klimatskim promenama i zahtevima pšenice, jer ovakvo stanje klasa na nekim njivama nije zbog klimatskih promena, nego negativnog ponašanja sejača.
- Sorte koje u sebi imaju novi tip genetike, potpuno novih gena koji donose otpornost na sušu, tolerantnost na više temperature, koje doprinose boljem nalivanju zrna u stresnim uslovima, sredini su pokazale svoju punu vrednost - ukazuje Kobiljski.
Promeniti odnos prema zrnu: klima i zemljište upućuju nas da sejemo sorte pšenice posebnog kvaliteta, umesto visokog prinosa, visok kvalitet jer ne košta, a ima sigurnu prođu na tržištu.