Istaknuto je da je tokom poslednjih par godina iznos mesečne štednje rastao za oko 500 dinara, što je potvrda da štednja ostaje važan deo finansijske strategije mnogih građana Srbije, uprkos preprekama.
Prema istraživanju, mnogi građani su izrazili želju da štede kako bi se pripremili za nepredviđene situacije, formirali finansijske rezerve ili planirali odmore, ali se često suočavaju sa izazovima, kao što su niska primanja ili visoka inflacija, što, kako je ocenjeno, može otežati redovno ostavljanje novca po strani.
Gađani su i ove godine naglasili značaj štednje, pri čemu 68 odsto njih smatra da je ključno ostavljanje novca na stranu. Najčešći motivi za štednju su formiranje fonda za teška vremena i hitne slučajeve (53 odsto), finansijska rezerva za porodicu (44 odsto) i odmor (34 odsto).
„Oko 78 odsto ispitanika želelo bi da može da uštedi više, što predstavlja porast nezadovoljstva za osam odsto u odnosu na 2023. godinu. Samo pet odsto građana je zadovoljno trenutnim mogućnostima štednje“, rekao je Loner.
Takođe, 19 odsto ispitanika štedi za kupovinu elektronskih uređaja.
U Srbiji, kao i u 2023. godini, skoro trećina građana ostavlja novac koji želi da uštedi na tekućem računu preko kojeg prima platu.
Rezultati istraživanja za 2024. godinu pokazali su, kako je rečeno, zabrinjavajuće podatke u finansijskoj percepciji građana, jer skoro polovina ispitanika smatra da se njihova finansijska situacija pogoršala u poslednje dve-tri godine, dok pet odsto njih veruje da je došlo do poboljšanja u odnosu na 2023. godinu.
Zaključak ovogodišnjeg istraživanja jeste i porast broja građana koji čuvaju novac u gotovini, kod kuće ili u sefu, što je zabeleženo kod 39 odsto ispitanika. Kao zabrinjavajuće navedeno je i to da je trećina građana izjavila da ne štedi uopšte.
Istaknuto je da ovi podaci ukazuju na potrebu za većom finansijskom edukacijom i podrškom kako bi se poboljšala finansijska pismenost i građani osnažili u donošenju odluka o štednji i investicijama.
Istraživanje je pokazalo da 24 odsto građana izražava potpunu nesigurnost u poznavanju finansijskih tema i bankarskih proizvoda, pri čemu ta cifra iz godine u godinu varira za oko 1-2 odsto gore-dole.
Većina ispitanika ne planira svesno da radi na poboljšanju svoje finansijske pismenosti. Kada je reč o izvorima informacija na temu finansija, ispitanici smatraju da su mediji na prvom mestu (njih 76 odsto), dok banke i štedionice zauzimaju drugo mesto (72 odsto), a roditelji i članovi porodice su na trećem mestu (68 odsto), ; rezultati istraživanja agencije IMAS International.
Glas javnosti /B09S