Glas Javnosti

ŠTA SE OVO DEŠAVA? Pojavio se još jedan novi virus: UBIJA svakog drugog zaraženog, korona će da bude mačji kašalj

Društvo
Autor: Glas javnosti

Agencije su objavile da su u Velikoj Britaniji otkrivena dva slučaja Lasa groznice i to među putnicima koji su bili u Zapadnoj Africi. Službe u Engleskoj su podigle odmah alarm, pošto se radi o jako opasnoj bolesti.

Nulti evropski pacijenti su izolovani i leče se...

Naime, Lasa groznica je često smrtonosna infekcija arenavirusom koja se pojavljuje uglavnom u Africi. Može zahvatiti više organskih sistema, no štedi CNS. Dijagnoza se postavlja serološkim pretragama i PCR–om. Leči se IV ribavirinom, piše Blic.

Do izbijanja Lasa groznice dolazilo je u Nigeriji, Liberiji i Sijera Leoneu. Bolest je bila unesena u SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. Rezervoar je Mastomis natalensis, pacov koji često živi u kućama u Africi. Većina slučajeva u ljudi je verovatno nastala zagađenjem hrane mokraćom glodara, no do prenošenja s čoveka na čoveka može doći putem mokraće, stolice, sline, povraćenog sadržaja ili krvi, navodi Medicinski priručnik.

Simptomi i znakovi
Inkubacija traje pet do 16 dana. Simptomi započinju postupno napredujućom temperaturom, slabošću, malaksalošću i probavnim simptomima (npr. mučninom, povraćanjem, proljevom, disfagijom, bolovima u želucu); mogu se pojaviti simptomi i znakovi hepatitisa. U sledeća tri do četiri dana simptomi napreduju do prostracije s grloboljom, kašljem, bolovima u prsištu i povraćanjem.



Grlobolja se pogoršava tokom prve nedelje; na tonzilama se može pojaviti sloj belog ili žutog eksudata, koji se često stapa u pseudomembranu. Šesdeset do 80 odsto bolesnika ima sistolički krvni pritisak <90 mmHg, uz pulsne pritiske <20 mmHg, a moguća je i relativna bradikardija.

U 10 do 30 odsto bolesnika se pojavljuje oteknuće lica i vrata te edem spojnice. Bolesnici ponekad imaju tinitus, epistaksu, krvarenje iz zubnog mesa i mesta vađenja krvi, makulopapularni osip, kašalj i omaglice. U 20% bolesnika dolazi do osjetno– živčanog gubitka sluha koji je često trajan. U bolesnika koji će se oporaviti dolazi do slabljenja simptoma; smrtno bolesni pacijenti često upadaju u šok, delirij, imaju hropce i pleuralni izljev, te ponekad generalizirane konvulzije. Katkad dolazi do perikarditisa. Težina bolesti se procjenjuje prema stupnju vrućice i razini transaminaza. Kasne su posljedice alopecija, iridociklitis i prolazna sljepoća.

Dijagnoza
Na Lasa groznicu se posumnja u bolesnika s mogućom izloženošću koji imaju virusne prodrome nakon kojih uslijedi neobjašnjiva bolest bilo kojeg organskog sustava osim CNS–a. Ako postoji sumnja, treba učiniti testove jetrene funkcije, pretragu mokraće, serološke pretrage te, po mogućnosti KKS.

Proteinurija je česta i može biti obilna. Razina AST i ALT raste (10× > od normale), kao i razina LDH. Najbrža dijagnostička pretraga je PCR, premda je dijagnostički i dokaz ili Lassa IgM protutijela, ili 4–strukog porasta titra IgG protutijela utvrđenog indirektnom fluorescencijom. Premda se virus može uzgojiti u kulturi, kulture se rutinski ne izvode.



Zbog opasnosti od infekcije, osobito u bolesnika s hemoragičnom groznicom, s kulturama se mora rukovati samo pod mjerama biološke sigurnosti 4. razine. RTG slika prsišta, učinjena ako se sumnja na zahvaćanje pluća, može pokazati bazalni pneumonitis i pleuralne izlive.
Do oporavka ili smrti obično dolazi 7 do 31 dan (prosječno 12 do 15 dana) nakon početka simptoma. Do smrti dolazi u 16 do 45%. U trudnoći je bolest jako izražena. U trudnica ili žena koje su rodile prije mjesec dana smrtnost iznosi 50 do 92%. U većine trudnica dolazi do pobačaja.
Ribavirin može smanjiti smrtnost i do 10 puta ako se s primjenom započne unutar prvih 6 dana. Sve bolesnike s razinama AST–a ≥150 j./ ml treba liječiti IV ribavirinom u dozi od 30 mg/kg primijenjenoj odjednom, nakon čega se daje 16 mg/kg 4×/dan tijekom 4 dana, pa 8 mg/ kg 3×/dan idućih 7 dana. Vrlo teškim bolesnicima se kao dodatno liječenje može dati plazma protiv Lassa groznice. Nužno je potporno lečenje, uključujući ispravku količine tekućine i poremećaja elektrolita. Čini se da u zaraženih trudnica, osobito u 3. tromesečju, evakuacija maternice smanjuje majčinski mortalitet.

Preporučuju se opće mjere predostrožnosti, dišna izolacija (uključujući zaštitne naočale, učinkovite maske, prostorije s negativnim tlakom i zračne respiratore s filtriranim pozitivnim tlakom), kao i nadzor nad kontaktima, navodi Medicinski priručnik.

BONUS VIDEO: SVETLANA ĐOKIĆ EKSKLUZIVNO IZ PODGORICE: IZ CRNE GORE NESTALO 3,5 TONE KOKAINA

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS



KOMENTAR