Glas Javnosti

Izmene Zakona o finansijskoj podršci porodicama i dalje zbunjuju: Koje majke mogu da računaju na obeštećenje države?

Društvo
Autor: Glas javnosti

Od kako je Ustavni sud doneo novu odluku vezanu za način obračuna naknade zarade tokom porodiljskog odsustva, i pored osnovnih smernica za ostvarivanje prava na obeštećenje, još uvek ima žena kojima izmene Zakona nisu najjasnije.

Majke koje zasigurno mogu da računaju na obeštećenje jesu one koje su u trenutku odlaska na trudničko imale manje od 18 meseci staža.

"Ulazak trudničkog bolovanja u obračun budućih naknada tokom porodiljskog i odsustva sa rada radi nege deteta će svakako uticati na to da i ove žene koje su po prirodi stvari relativno mlade i teže dolaze do zaposlenja, ostvare veće naknade u nekoj budućnosti", kaže Tatjana Macura iz Udruženja "Mame su zakon".

Prema Zakonu o finansijskoj pomoći porodicama sa decom, obračun nadoknade ženama koje su na porodiljskom obavlja se tako što se uzme prosek plate poslednjih 18 meseci. Po prethodnim odredbama Zakona oštećene su žene koje su pre porodiljskog bile na trudničkom bolovanju. To se odnosi na žene koje radile kratko, manje od 18 meseci.

Za te žene neto naknada je računata kao prosek primanja za poslednjih 18 meseci ali počev od meseca pre otpočinjanja trudničkog bolovanja. Sada se naknada računa kao prosek primanja za poslednjih 18 meseci, ali računajući i trudničko bolovanje.


"Ovde je sve na osnovu onog ličnog šta mi pretpostavljamo, da li smo oštećene ili ne, pa odlazimo da podnesemo tu žalbu. Portal Bebac jeste taj gde se majke okupljaju i razmenjuju te informacije. Nekada one mogu biti pravovremene i majke jedne druge podržavaju u tom smislu, kako bi što lakše došle do toga da ostvare svoja prava", kaže Jelena Ćurić, sa portala "Bebac". 

Ko ima pravo na obeštećenje

Prethodna odluka Ustavnog suda, po istom pitanju, stupila je snagu 2021. godine. One koje tada nisu iskoristile svoje pravo, sada će to moći da učine.

 "Sve žene koje imaju rešenje koje nije starije od 19. aprila 2019. godine imaju mogućnost da podnesu zahtev za obeštećenje. To u praksi obuhvata čak i one žene koje su bile obuhvaćene prethodnom odlukom Ustavnog suda, a koje su se porodile u periodu od 1. jula 2018. pa do 19. aprila 2019. a koje su po toj prethodnoj odluci Ustavnog suda dobile mogućnost i ostvarile pravo na obeštećenje. Samom tom činjenicom, one su dobile nova rešenja, sa novim datumima", navela je Macura.


Majke, koje su želele da podnesu zahtev za obeštećenje, kažu da u pojedinim lokalnim samoupravama u početku nisu mogli to da urade, jer zaposleni nisu informisani da imaju prava na to.

"Prošao je određeni period, sigurno dve nedelje, kada su u beogradskom Sekretarijatu uveliko prihvatali zahteve za obeštećenje, a u određenim upravama nisu ni čuli za to. Postavljamo pitanje Ministarstvu: da li je imalo obuku svih zaposlenih, da li su svi bili jednako informisani, da li znaju tačno pod kojim uslovima majke treba da dobiju svoja prava nazad?

Propratnu dokumentaciju za ostvarivanje prava na obeštećenje majke podnose nadležnim socijalnim službama. Rok za podnošenje je 14. avgust. 

Glas javnosti /E02S 

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR