Glas Javnosti

DA LI SRBIJA TREBA DA LEGALIZUJE MARIHUANU? ‘Bogati koriste kokain, siromašni heroin, a pametni biraju čime će se drogirati'(VIDEO)

Društvo
Autor: Glas Javnosti

U Hrvatskoj niču automati za prodaju marihuane “cannabis shopovi”, premijer Makedonije se fotografiše sa Majkom Štraumetisom, “Donom marihuane” američkim multimilionerom i preduzetnikom u oblasti uzgoja marihuane.

Budući da težimo priključenju u EU, da li će se i Srbija zakonski prilagoditi novim evropskim tendencijama?

Makedonci žele da postanu jedna od prvih evropskih kanabis supersila. U Severnoj Makedoniji uzgoj kanabisa u medicinske svrhe legalan je od 2016. godine – kada su u parlamentu usvojeni amandmani na postojeći Zakon o kontroli opojnih droga i psihoaktivnih supstanci.

Do sada je izdato ukupno 27 licenci za uzgoj marihuane u medicinske svrhe, kažu u Ministarstvu zdravlja Severne Makedonije. Premijer Zaev jedan je od glasnijih zagovornika otvaranja zemlje ka novom tržištu i ohrabrivao je domaće i preduzetnike iz regiona da uđu u novi, isplativi posao. Njegov rođak Trajče Zaev je jedan je od investitora u ovu oblast.

U Hrvatskoj je zahvaljujući izmenama Zakona o suzbijanju zloupotrebe droga, koje su stupile na snagu 25. aprila prošle godine, preduzećima registrovanim za proizvodnju lekova pružena mogućnost da u proizvodni asortiman uključe i lekove od kanabisa. Procenjuje se da bi za medicinske svrhe Hrvatskoj godišnje trebalo 200 do 500 kilograma marihuane. Do sada su lekari takve preparate mogli da prepisuju pacijentima za određene bolesti, ali su ih apoteke uvozile jer proizvodnja u Hrvatskoj nije bila dopuštena. Osim za poljoprivrednike i farmaceute nova proizvodna grana, koja je do sada bila van zakona, pružiće i brojne mogućnosti za razvoj zdravstvenog turizma jer sve više ljudi u svetu želi da se leči marihuanom, a hrvatske zdravstvene ustanove će moći da im pružaju takve tretmane.

Jovanjica “sarađivala” sa makedonskim partnerima?

-U Srbiji se trgovina marihuanom kažnjava kao trgovina svim ostalim narkoticima. 50 odsto srednjoškolaca počinje sa marihuanom, pa se prelazi na ostalo, cela stvar se svodi na to kolika je dostupnost a ona je dobra svuda. Bogati koriste kokain, siromašni heroin, a pametni biraju čime će se drogirati i prema štetnosti. Kada je o legalizaciji reč, šta će biti dalje kod nas, Bog sveti zna. To će zavisiti od jačine narko lobija, slično kao u ostalim patologijama koje su legalizovane, poput prostitucije ili raznih seksualnih devijacija, kaže za Glas Javnosti Dobrivoje Radovanović, kriminolog.

On objašnjava da ukoliko su lobiji uticajni, onda se ta priča kao što je legalizacija i gura, a stručnjaci ne učestvuju previše u tome. Na priču da je Jovanjica gde je otkriven ogroman zasad marihuane i sve što uz to ide, zapravo sarađivala sa makedonskim partnerima, kaže da u tome verovatno ima istine, jer i cena određuje potražnju.

-Jovanjicu ne možete da tretirate kao slučaj, velika površina u kontrolisanom području, mislim da to jeste bilo uz saglasnost državnih organa, a kad se napravi greška koja je na nivou početničke onda se ne može nazad. Pritisak na javnost je sve veći kada je reč o dekriminalizaciji (da se ne ide u zatvor) pa onda i legalizaciji marihuane. Svašta će biti potegnuto kao argument. Ona nije bezopasna i može da izazove teške psihičke poremećaje, ali tačno je da od nje ne može da se umre, osim ukoliko je mešate s nečim drugim, kaže Radovanović.

Koja količina se smatra “ličnom upotrebom”?

Problematično je to što zakon, kao ni sudska praksa, ne definiše gde je razlika između količine za sopstvenu upotrebu i veće količine.

Ljude koji aktivno konzumiraju marihuanu, ali se ne bave distribucijom i prodajom, najviše pogađa član 246a – neovlašćeno držanje opojnih droga. Ukoliko učinilac poseduje supstance koje su proglašene za opojne droge u manjoj količini (za sopstvenu upotrebu), predviđena je novčana kazna ili zatvorska kazna do 3 godine. Postoji mogućnost i da se učinilac oslobodi kazne ukoliko otkrije nadležnima od koga je dobio narkotik.

Krajem prošle godine uvedena je i novina u deo Krivičnog zakonika koja se odnosi na posedovanje velike količine opojnih droga. Za ovo krivično delo predviđena je zatvorska kazna od tri do deset godina, bez mogućnosti da kazna bude umanjena.

Novim zakonskim rešenjem tužilaštvo neće morati da dokazuje da su narkotici namenjeni za dalju prodaju ili distribuciju, već će moći da kazne učinioca samo zbog posedovanja veće količine opojnih droga.

Posedovanje manjih količina, u ovom slučaju 2-3 džointa ili do pet grama marihuane, može da bude novčano kažnjivo pri čemu se uzimaju olakšavajuće okolnosti. Da bi se sudovi rasteretili i bili efikasniji sve viđe se primenjuje princip oportuniteta. Javni tužilac odlaže krivično gonjenje, i postavlja uslov licu da plati određeni novčani iznos u humanitarne svrhe, obavi određeni humanitarni rad, pristane na odvikavanje od alkohola ili opojnih droga i slično (najčešće se zahteva uplata određenog novčanog iznosa). Nakon što je lice ispunilo dati uslov, tužilac odbacuje krivičnu prijavu.

U Hrvatskoj niču “kanabis šopovi”

"La Canntina - svet mašina" - prvi je lanac samouslužnih aparata u Hrvatskoj s proizvodima od kanabisa.

Vlasnici i idejni začetnici  su Dino Sušić i Beograđanin Ivan Peševski, koji je tvorac i čuvenog “Zla šopa” u Beogradu, gde su se doduše prodavali samo proizvodi inspirisani marihuanom, od odeće preko ukrasnih i ostalih predmeta.

Prvi lokal su otvorili na početku pandemije koronavirusa, u martu, u samom centru Zagreba. Za hrvatske medije ističu da to nije ozloglašena marihuana, nego se radi o sličnoj biljci, podvrsti konoplje poznatoj i kao industrijska konoplja.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 

0-24 0-24 0-24 0-24 0-24 ????????? #lacanntina #svijetmashina #cbd

A post shared by LA CANNTINA (@lacanntina) on

Sada su u procesu širenja, radnje će otvoriti za desetak dana u Rijeci i uskoro u Varaždinu, potom u još gradova, a razvili su i franšizni model kako bi s partnerima pokrili što više lokacija.

Ni tamo se još nisu navikli na prizor automata iscrtanog prepoznatljivim listićima “trave”, iako se još prošle godine na velika vrata najavljivalo da će Hrvatska postati ozbiljan proizvođač i izvoznik marihuane za medicinske svrhe. Jer upravo zbog visoke cene, a ponekad i nestašice u apotekama, većina pacijenata i dalje se snabdeva na crnom tržištu.

Njihova radnja je prva ovog tipa, a ima ih dosta u hrvatskoj prestonici, i doživljavaju veliki bum i to baš u doba ekonomske krize izazvane koronom.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 

?

A post shared by LA CANNTINA (@lacanntina) on

 

Doduše, odlično je to što imaju samouslužne aparate i da svaka lokacija radi 24 sat. Kupcima ovakav model savršeno odgovara i zbog privatnosti, uz mogućnost brze, beskontaktne i sigurne kupovine. Ove proizvode uzimaju radi laganog opuštanja ili kao dodatak za poboljšanje zdravlja.

- Naučna istraživanja ukazuju na mnoge zdravstvene prednosti CBD-a, koji je sastavni deo medicinske konoplje. Svakim danom sve više ljudi uviđa njegove benefite. Od nekadašnjih korisnika THC-a, kojima CBD više odgovara jer nema nuspojave, do ljudi koji nikad nisu koristili THC zbog straha od negativnih posledica i koji bi na kraju dana rado zamenili tablete za smirenje ili alkohol nečim prirodnijim i zdravijim, kaže Sušić za Jutarnji list.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 

?NOVOOTVORENA ? ?LA CANNTINA? Savska 196/ Jadranski most . #lacanntina #cbd #zagreb #weed #rizle #grinderi

A post shared by LA CANNTINA (@lacanntina) on

Međutim, na pitanje da li ima THC makar malo u njihovim proizvodima kaže da ima ali isključivo do 0,2%, dakle samo u tragovima.

-Tu ne postoji omamljujuće delovanje. U Hrvatskoj je THC dozvoljen do 0,2%, što znači da su proizvodi potpuno legalni, kaže. I to je ok, za rekreativno-suplementsku upotrebu marihuane. Ipak, kada je reč o lečenju, tu su stvari malo drugačije.

Ulje mi je spasilo sina koji je imao rak limfe i testisa!

Upućeni u ovu materiju kod nas tvrde da u svakom listu, pa samim tim u cvetu i ulju, makar i najindustrijske konoplje ima više od 0,3 odsto THC.

-THC uz pomoć nepsihoaktivnih sastojaka CBD i CBN, leči. Sinergija, bez velikog procenta THC, ništa. Šatro prodaju kanabis bez THC, jer to nije kažnjivo. To im je pakleni plan, kad CBD ne uspe da izleči, reći će eto ne leči. Farmakolobi je veoma jak. Izlečio sam mladića od raka, a rekli mu da će, uz primenu hemije, živeti dva meseca. Naravno, išao je i na hemoterapiju, ali doktori su rekli da i uz lečenje, takav slučaj ne živi duže od 2 meseca, kaže za Glas Javnosti “spravljač” kanabis ulja, identitet poznat redakciji.

Njegovu priču je potkrepljuje i majka tog 35-togodišnjaka, takođe anonimno, budući da su brojni primeri kako su korisnici ovakvo načina lečenja, uprkos zalagnjima IRKE )Inicijateive za regulaciju kanabisa) završavali u zatvoru.

-Ulje mi je spasilo sina. Imao je rak limfe na glavnoj stomačnoj aorti i metastazu na testisima. Išao je na hemoterapiju 9 meseci, a nakon operacije tokom koje je takođe primao citostatike, krenuo je odmah sa terapijom ulja. Posle dva meseca uzimanja, rezultati tumor markera su bili odlični. Lekari su bili šokirani, pitali su šta je koristio, osim terapije, ali nismo smeli da im kažemo, već smo rekli da uzima beli luk i slično zbog imuniteta, ispričala nam je sagovornica koja dodaje da je nakon 6 kubika tumor nestao i da sada samo ide na kontrole a preventivno uzima ulje uveče, kao i ona i suprug radi boljeg imuniteta.

-Evo već dve godine je zdrav, kažu ako se u roku od pet godina ne vrati kancer, izlečen si. Poznanica sa rakom pluća i to metastazama, uzima ulje, tumor joj se smanjio, popravilo opšte stanje. Ljudi jako teško prihvataju taj način lečenja, veliko je nepoverenje, čime se dodatno hrani farmaceutski lobi. Čula sam da ima i lekara koji prodaju kanabis ulje i da je cena na tržištu od 800 do 1200 eura za mesečnu dozu. Ja sam ga pravila, sad je to otežano jer zbog korone i repromaterijal se teže nalazi, a jako je važno da bude kvalitetan, zaključuje naša sagovornica.

(Glas Javnosti/N. Grujić)

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR