Ponta, koji je trenutno nezavinsi kandidat na ponovljenim predsedničkim izborima u ovoj zemlji, tvrdio je da je u svojstvu šefa izvršne vlasti 2014. sprečio poplavu Beograda tako što je otvorio branu na Đerdapu kako bi se umesto glavnog grada Srbije poplavilo nekoliko rumunskih sela.
On je rekao da je vlada (ne zna se na koju se vladu misli – srpsku ili rumunsku) platila kompenzaciju za štetu nastalu na teritoriji Rumunije i uverio da niko nije bio ugrožen tokom operacije.
Zbog toga mu je Srbija dodelila državljanstvo, rekao je Ponta u podkastu koji je 9. aprila emitovao dnevni list Evenimentul Zilei, prenosi Romania Insider.
„Nijedan Rumun u Rumuniji nije bio u opasnosti, nijedno domaćinstvo nije bilo ozbiljno pogođeno – ali spasili smo stotine, možda i hiljade života u Srbiji, pripadnike susednog naroda koji voli Rumune“, napisao je Viktor Ponta na Fejsbuku.
Hidroelektrika, rumunska elektroenergetska kompanija, saopštila je da je Đerdapska klisura na Dunavu u maju 2014. godine radila u skladu sa odredbama Rumunsko-srpske konvencije.
Rad hideroelektrane Đerdap 1 i 2, u periodu od 18. do 26. maja 2014. godine, kada su tokovi Dunava dostigli vrednosti od preko 11.500 kubnih metara u sekundi sproveden je u potpunosti u skladu sa pravilima i sporazumima, saopštila je u četvrtak Hidroelektrika.
Ostaje nejasno, navodi se, zašto je Viktor Ponta odlučio da da ovakve izjave.
Nakon Pontinih tvrdnji o sprečavanju plavljenja Beograda, rumunski premijer Marsel Čolaku apelovao je na njega da odustane od predsedničke kampanje.
„Kao premijer, morate često da donosite teške odluke. Ali nikada ih ne treba držati u tajnosti. Priznanje bez oklevanja, posle niza godina, da ste pristali kao premijer Rumunije da poplavite rumunska sela da biste zaštitili strane gradove i da ste ponosni što ste kao nagradu dobili državljanstvo druge države, od vas pravi sve samo ne suverenistu!“, naveo je premijer Čolaku u objavi na Fejsbuku.
Reagujući na izjavu premijera, Viktor Ponta je upozorio Čolakua da će ga nakon pobede na predsedničkim izborima zameniti nekim drugim na vrhu izvršne vlasti.
„Mislim da bi Čolaku trebalo hitno da podnese ostavku na mesto premijera – u suprotnom ću ga razrešiti čim postanem predsednik!“, Ponta je odgovorio još jednom objavom na Fejsbuku.
U međuvremenu, gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan, koji se takođe kandiduje za predsednika na izborima u maju, zatražio je od premijera Marsela Čolakua da objavi i skine tajnost sa svih dokumenata koji su u osnovi odluka koje je doneo Viktor Ponta tokom poplava 2014. godine.
„Rumuni imaju pravo da znaju, transparentno, na čemu je zasnovana odluka Viktora Ponte da poplavi rumunska sela duž Dunava“, rekao je on.
Bivši premijer Rumunije Viktor Ponta dobio je srpsko državljanstvo 2018. godine u vreme kada je bio pod istragom pravosudnih organa zbog finansijskih malverzacija.
On će biti kandidat na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji koji će se održati 4. maja, a mogući drugi krug 14 dana kasnije, kako je objavila je rumunska vlada. Novi izbori dolaze nakon što je Ustavni sud poništio rezultate prvog kruga predsedničkih izbora u novembru.
Rezultati prvog kruga predsedničkih izbora poništeni su dva dana pre nego što je trebalo da drugi krug bude održan.
Kalin Đorđesku, do skoro nepoznati krajnje desničarski NATO skeptik, koji je ranije hvalio Vladimira Putina, osvojio je najviše glasova u prvom krugu.
Sud je naveo da je ovu odluku doneo kako bi „osigurao ispravnost i zakonitost izbornog procesa“.
Prema izjavi rumunskog premijera Marsela Čolakua, ta odluka je „jedina ispravna“ i „pokazuje da je rezultat glasanja Rumuna bio očigledno iskrivljen zbog mešanja iz Rusije“.
Podsetimo, 2014. godine u maju usled obilnih padavina došlo je do poplava u Srbiji, u kojima je, prema podacima MUP-a, poginulo 57 ljudi, dok je 1,6 miliona ljudi širom širom Srbije bilo ugroženo.
U Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je tokom te godine u poplavama uništeno 100.000 domova i više od 200 škola.
Za tri dana je pala prosečna tromesečna količina padavina.
Glas javnosti/Nedeljnik.rs