Glas Javnosti

Evolucija jezika: Razmatranje prihvatljivosti psovki i razlozi koji stoje iza toga

Društvo
Autor: Glas javnosti

Psovke su postale sve prihvatljivije u protekle dve decenije jer se sve više koriste u druge svrhe osim za vređanje ljudi, kažu lingvisti, prenosi Gardijan.

„Jeb…“ i „sr..e“, dve najčešće korišćene psovke u Velikoj Britaniji, često se koriste za isticanje tačke u razgovoru ili za izgradnju društvenih veza, a ne sa specifičnom namerom da izazovu uvredu, ukazuju istraživači.

Oni su to komentarisali nakon što je voditelj BBC Mišal Husejn opsovala sedam puta za manje od minut tokom intervjua sa ministrom unutrašnjih poslova Džejmsom Kleverlijem.

U emisiji na Radiju 4 voditeljka je propitivala ministra o stvarima za koje je nedavno optužen, uključujući da li je opisao osobu ili mesto kao „sr..e“.
 
Robi Lav, predavač engleskog jezika na Univerzitetu Aston u Birmingemu, rekao je: „Psovanje, kao i svaka upotreba jezika, u potpunosti zavisi od konteksta. Ono što radite sa rečju i raznim funkcijama, u meri u kojoj se obavljaju, daje informacije o tome koliko je to prihvatljivo.“


Lav je rekla da je istraživanje pokazalo da su ljudi obično psovali u neobaveznom razgovoru da bi izrazili iznenađenje, da bi stvorili humor, da bi pokazali solidarnost sa svojim vršnjacima ili da bi nekoga zlostavljali.

Ali Husein nije radila ništa od ovoga, rekao je. „Ona misli na reč koju je ministar navodno upotrebio i pitala ga je da li ju je koristio. U tom kontekstu, tvrdio bih da je verovatnije da će se to smatrati prihvatljivim, nego da je iznenada rekla na kraju priče: „Pa, to je bilo sr..e, zar ne?“

Lav, koja je objavio studije o trendovima psovki u neformalnom razgovoru između 1990-ih i 2010-ih, i upotrebi slova „F“ među britanskim tinejdžerima, kaže da većina psovki postaje manje tabu zbog načina na koji ih ljudi koriste. 

Na primer, reč „F“ se sve više koristila u generičkim frazama kao što su „oh, j….e“ ili „šta koji k…c?”, što je umanjilo njen uticaj na uvredu, dodao je.


„Ako to razložite i pomislite, ako kažem, ’ko je jebote to uradio?‘, za razliku od ’ko je to uradio?‘, šta zapravo znači ’je.o te‘? To samo naglašava opšte osećanje“, rekao je on.

Dodao je da se ova upotreba reči dešava mnogo više sada nego pre nekoliko decenija. „To je dobar dokaz da specifično značenje te reči nestaje, jer kada je ljudi koriste, koriste je na ove generičke načine“.

Glas javnosti /D01S 

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR