Prvi satanak, razgovor za posao ili javni nastup može biti stresan pa se javlja lupanje srca i znoje se dlanovi, ali ono što nas u tada može "odati" je i izdajničko crvenjenje lica.
Crveniti se je mnogim ljudima neprijatno, a neki čak razviju strah od crvenjenja, poznat i kao eritrofobija.
Problem nije samo crvenilo, već društvena teskoba osobe koja je zapravo zabrinuta kako to drugi doživljavaju, kaže dr. Ingo Spitczok von Brisinski, član Stručnog udruženja za dječju i psihijatriju kod adolescenata, psihosomatsku medicinu i psihoterapiju u Njemačkoj (BKJPP).
Teskoba je pojačana crvenilom koje ne možemo kontrolisati i njegovim isticanjem nesigurnosti osobe kod koje se javlja raste. A kada smo još i zabrinuti za to onda crvenilo može biti još intenzivnije. Međutim, postoje načini da se to kontroliše.
„U emocionalno stresnim situacijama pomaže kada telu pošaljemo „signale“ za opuštanje, na primer smirenim i dubokim disanjem ili usmeravanjem pažnje sa sebe na nešto drugo“, tvrdi Spitczok von Brisinski.
To nije lako postići pa bi zato trebalo redovno meditiratim vežnati i baviti se nekim sportom jer su to dobri načini za smanjenje stresa i teskobe uopšteno.
Crvenilo je normalan fiziološki odgovor u određenim situacijama – kod nekih ljudi češće i/ili izraženije nego kod drugih – i obično ne traje dugo, navodi BKJPP.
Može pomoći ako ga jednostavno prihvatite i shvatite da ga mnogi ljudi jedva primećuju ili čak gledaju pozitivno na to, smatrajući rumenilo simpatičnim.
Međutim, ako eritrofobija ozbiljno utiče na vaš svakodnevni život i tera vas da izbegavate društvene interakcije, Spitczok von Brisinski preporučuje kognitivno bihevioralnu terapiju.
U razgovoru s terapeutom pacijent može razraditi individualno prilagođene strategije za savladavanje straha od crvenila.