Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a uzrokovan je često naglim, prekomernim porastom telesne temperature i nemogućnošću da se organizam ohladi znojenjem i održava temperaturu u granicama normale usled ekstremno visokih spoljnih temperatura ili pojava toplotnog talasa.
U periodu velikih vrućina važno je pridržavati se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova i pratiti upozorenja hidrometeorološkog zavoda na toplotne talase.
Rashladite svoj dom, klonite se vrućine, rashladite telo i pijte dovoljno tečnosti, pomozite i drugima – samo su neke od preporuka kako se zaštititi od velikih vrućina.
Ako imate zdravstvene probleme, držite lekove na temperaturi ispod 25 stepeni Celzijusovih ili u frižideru (pročitajte uputstvo o čuvanju leka u uputstvu za lek).
Potražite saveet doktora ukoliko imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lekova, pogotovo one za pojačano izmokravanje i snižavanje pritiska.
Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, teskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, potražite pomoć. Što prije idite u neki hladniji prostor i merite temperaturu.
Popijte vodu ili nezaslađeni razrieđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja. Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vežbi po vrlo vrućem vremenu.
Pijte tečnost koja sadrži elektrolite (npr. supu, smoothie od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć. Savetujte se s lekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član Vaše prodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću suvu kožu ili nerazumno razgovaraju i nemirni su, imaju zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svesti, odmah zovite hitnu pomoć.
Dok čekate na hitnu pomoć, smestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odeću i počnite sa spoljnim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i prskanje kože vodom temperature 25 do 30 stepeni Celzijusovih.
Merite temperaturu tela i održavajte je ispod 39 stepeni. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svesti postavite u bočni ležeći položaj.
Posetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tokom vrućih dana.
Razgovarajte o toplotnom udaru s porodicom. Svaki član treba da zna koje mere zaštite mora da preduzme u odnosu na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomozite mu da dobije savet i podršku.
Starije osobe i bolesnike, koji žive sami, treba da posetite bar jednom dnevno.
Da li i koje lekove uzimaju proverite s njihovim lekarom kao i kakav utjecaj ti lekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu.
Glas javnosti/ N01S