Glas Javnosti

SPC i vernici danas slave Božićne poklade, praznik na koji se Srbi maskiraju!

Društvo
Autor: Glas javnosti

Božićnje poklade su crkveni i narodni praznik uoči početka božićnjeg posta

Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, ali i Božićne poklade, koje najavljuju početak Božićnjeg posta, a za njih su vezani i posebni običaji.

Božićnje poklade su crkveni i narodni praznik uoči početka božićnjeg posta. Praznuje se na dan Svetog apostola Filipa, uvek 27. novembra. Iako većina poklade vezuje za katoličke narode i njihove proslave, reč je zapravo o običaju koji je duboko ukorenjen i u našoj tradiciji. Kod Srba one se obeležavaju pred početak svakog velikog posta, pa su tako danas Božićne poklade, zadnji dan kada se pre Božića jede meso. Već dan posle praznika, počinje Božićni post i vernici će se u narednih šest nedelja uzdržavati od hrane, pića, ali i loših misli i dela.

Koreni poklada su paganski i vezani su za obeležavanje kulta Sunca i dolaska proleća. Ipak, običaje je vremenom prihvatila hrišćanska crkva i prilagodila ih. Prema narodnim običajima, poklade su praznik koji uvek za ručak treba da okupi sve članove porodice. Trpeza poklada treba da bude ispunjena jelima koja se spremaju od mesa, mlečnih proizvoda i svega od čega će se vernici u narednih 40 dana, s početkom posta, uzdržavati.

Stari kažu da se na sutrašnji dan pozivaju i siromašni susedi i prijatelji jer svi treba da se “omrse” tokom zajedničkog obreda i složno i u veselju uđu u post koji će trajati do Božića.

Takođe, poklade su vreme kada mlađi članovi porodice treba da “vode glavnu reč, šale, organizuju se igranke i svi se zabavljaju.

U nekim krajevima Srbije i danas se zadržao običaj maskiranja tokom poklada, mladići i devojke pod maskama i uz mnogo graje idu od kuće do kuće i zbijaju razne pošalice na opšte veselje ukućana i svih prisutnih. Nakon toga, domaćin treba da “mačkare” časte jelom, pićem ili nekom drugom sitnicom. Na taj način naši stari su terali zle sile i veštice jer se veruje da sva ova bića imaju jači uticaj na svet živih tokom poklada.

Iz istog razloga u nekim selima i danas se praktikuje da ukućani uveče tabane trljaju belim lukom i izgovoraju bajalicu: “Veštica kao konac, u mene zubi kao kolac”.

Foto: Youtube/ printscreen

Ipak, iako sutra sve treba da bude veselo, za vreme praznika se ne prave svadbe, veridbe, kumstva ni pobratimstva, jer se veruje da takve veze neće dugo trajati, a iz istog razloga ne uzimaju se pozajmice, niti se daje na zajam jer on neće biti vraćen, ali i ne gradi se kuća, niti nešto oko kuće.

U seoskim krajevima pokladni dan obavezno se završava velikom vatrom na glavnom trgu oko koje se okupljaju svi, pa uz šalu i dobro raspoloženje, teraju strah i zajedno ulaze u prvi dan posta.

Bilo da verujete u ove običaje ili su oni za vas samo “bapske priče”, provedite sutrašnji praznik sa svojom porodicom i ljudima do kojih vam je stalo. Razgovarajte, šalite se i budite veseli. Videćete, u životu će vas pratiti samo sreća!

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR