Istraživanja pokazuju da se kod većine žena srednjih godina (između 40 i 65 godina) primećuje povećanje telesne težine. U studiji žena širom nacije (Study of Women Across the Nation – SWAN), pokazalo se da su žene u proseku dobijale 680 grama godišnje tokom srednjih godina. Slično tome, u Nurses’ Health Study, žene srednjih godina dobijale su u proseku 3,2 kg tokom 8 godina praćenja. Kako žene stare, verovatno će sagorevati manje kalorija zbog smanjenja fizičke aktivnosti i smanjenja čiste telesne i mišićne mase. Povrh toga, pad nivoa estrogena koji se dešava tokom perimenopauze i prelaska u menopauzu može da preraspodeli masnoću koja je prethodno bila uskladištena u bokovima ili zadnjici, pomerajući je do struka i stomaka.
Ali postoje koraci koji mogu da se preduzmu, kako promenom životnih navika, tako i upotrebom farmaceutskih proizvoda, koji mogu pomoći ženama da kontrolišu težinu tokom srednjeg životnog doba, kaže dr Maria Daniela Hurtado, endokrinolog uključena u program Mayo Clinic Precision Medicine for Obesity u Džeksonvilu, Florida.
Srednje godine dolaze sa fizičkim, psihološkim i društvenim promenama koje mogu biti povezane sa starenjem, menopauzom ili i jednim i drugim, kaže dr Hurtado.
– Izazov je da se efekti starenja primete i razdvoje od efekata menopauze na povećanje telesne težine kod žena srednjih godina, pošto se ova dva životna događaja preklapaju – kaže ona.
Nagla promena nivoa hormona koja se dešava tokom tranzicije menopauze može biti predispozicija za žene da brže dobijaju na težini, kaže dr Rekha Kumar, endokrinolog u Weill Cornell Medicine and NewYork-Presbyterian Hospital u Njujorku.
– Iako se uglavnom fokusiramo na pad estrogena, utiču i drugi hormoni, kao što su progesteron i testosteron. Nije uvek apsolutni nivo hormona ono što može dovesti do promene u sastavu tela, već ravnoteža između određenih hormona – objašnjava dr Kumar.
Spoljni faktori takođe mogu doprineti povećanju telesne težine, kaže dr Hurtado.
– Ljudi će se verovatno manje baviti fizičkom aktivnošću kako stare. Ovo, zajedno sa smanjenjem čiste telesne ili mišićne mase, potencijalno može smanjiti potrošnju energije i predisponirati žene za dobijanje težine – kaže ona.
Akumulacija viška masnog tkiva ima višestruke posledice po zdravlje.
– Najvažniji zdravstveni rizici povezani sa povećanjem telesne težine u srednjim godinama, posebno povećanjem abdominalne masti, bili bi rizik od insulinske rezistencije, dijabetesa i srčanih bolesti – kaže dr Kumar.
Višak masti, posebno u predelu stomaka, povezan je sa nekoliko vrsta karcinoma, uključujući rak dojke, endometrijuma, jajnika, jednjaka, želuca, kolorektuma, jetre, žučne kese, pankreasa i bubrega, kaže dr Hurtado.
Pored toga, višak kilograma može dovesti do mehaničkih komplikacija koje mogu uključivati opstruktivnu apneju u snu i bolove i oštećenja zglobova, kao što su osteoartritis i refluks kiseline, objašnjava ona.
Glas javnosti/E klinika