Glas Javnosti

SEDENJE NA PRVOM MESTU: Navike koje štete zdravlju mozga i ubrzavaju njegovo starenje

Zdravlje
Autor: Glas javnosti

Mnoge svakodnevne navike doprinose lošem zdravlju mozga, ali istraživanja su pokazala da određene navike mogu da imaju najveći uticaj, odnosno najgore posledice. To su previše sedenja, nedostatak druženja, neadekvatan san i kronični stres. „Međutim, ono što je dobro jest činjenica da je upravo te navike najlakše promeniti“, kaže dr Rudolf Tanci.

Previše sedenja

Prosečna odrasla osoba sedi šest i po sati dnevno, a sve to negativno utiče i na zdravlje mozga. Studija iz 2018. godine, čiji su rezultati objavljeni u časopisu „PLOS One“, otkrila je kako previše sedenja dovodi do značajnih promena u delu mozga ključnom za pamćenje.

Istraživači su koristili MRI skeniranje kako bi pratili medijalni temporalni režanj (MTL), regiju mozga koja stvara nova sećanja, kod ljudi starosti od 45 do 75 godina.


Zatim su uporedili snimke s prosečnim brojem sati dnevno koje su ljudi sedeli. Oni koji su sedeli najduže imali su tanje MTL regije. Prema istraživačima, stanje MTL-a može da bude preteča kognitivnog pada i demencije.

Nedostatak druženja

Usamljenost je povezana s depresijom i većim rizikom od Alchajmerove bolesti te može da ubrza kognitivni pad.

Studija iz jula 2021. godine otkrila je da manje društveno aktivni ljudi gube više sive moždane mase, spoljnjeg sloja koji je zadužen za obrađivanje informacija.

Neadekvatan san

CDC kaže da jedna trećina odraslih ne spava preporučenih sedam do osam sati.


Istraživanje objavljeno u časopisa „Sleep“ iz decembra 2018. godine pokazalo je da kognitivne veštine poput pamćenja, rasuđivanja i rešavanja problema opadaju kada ljudi spavaju manje od sedam sati tokom noći.

Hroničan stres

Kroničan stres doslovno može da uništiti moždane ćelije i smanji prefrontalni korteks, područje odgovorno za pamćenje i učenje.

Glavni okidač stresa kod starijih odraslih osoba je pristup svemu kao da stvari moraju da budu tačno onakve kakvima ih osoba zamišlja ili nieće biti dobro, objašnjava Tanci.

„Taj način razmišljanja može da izazove negativne reakcije koje podižu nivo stresa kad god stvari ne idu kako treba“, kaže doktor, prenosi N1.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR