Vakcina sada već postoji, ona je napravljena i biće registrovana krajem ovog meseca, odnosno avgusta, ili najkasnije početkom septembra, a već krajem septembra počeće njena primena. Praviće se, naravno, i statistika koja će pokazivati kolika je njena efikasnost, rekao je doktor Boljević.
MRNK vakcinu će primati dve grupe od po 30 bolesnika iz Rusije. To će biti pacijenti koji imaju melanom, odnosno vrlo jak imunogeni tumor, pogodan za praćenje. Ova vrsta tumora je vrlo laka za praćenje i terapija će se u početku primenjivati na određeni tip raka pluća, kao i na još jednu vrstu raka. Dalje će ova ista metodologija lečenja moći da se prenese na bilo koji rak – pankreasa, bubrega, dojke, debelog creva itd.
Nakon što procenimo rezultate i donesemo određene odluke, budući da se sve to kontroliše kroz državu i lično predsednika Putina, predstavićemo svoje nalaze Ministarstvu zdravlja, koje ovaj projekat i finansira.
MRNK vakcina je personalizovana, individualna, što znači da se
pravi samo za konkretnog bolesnika i za konkretni tumor. Primenjuje se kod pacijenata koji su u četvrtoj fazi sa metastazama, koji su prošli sva zračenja, svu hemoterapiju i kojima ništa nije pomoglo. Kada nema više šta drugo da se primeni, onda im se daje ova vakcinu koja bi trebalo da im pomogne. Sa druge strane, postoji još jedna vakcina koja ima manji stepen efikasnosti, a daje se pacijentima koji nisu pogodni za MRNK vakcinu.
Enteromiks je onkolitička vakcina i sadrži četiri vrste enterovirusa koji uništavaju tumor. Ako smatramo da će MRNK vakcina imati potencijalnih 95% odsto efektivnosti, enteromiks je na oko 60–70 odsto. To je i dalje vrlo visok procenat uspešnosti i može se smatrati uspehom.
I za primanje enteromiks vakcine takođe postoje kriterijumi. Bolesnik mora doći u Moskvu i s tim u vezi već se radi na organizovanju transporta pacijenata iz Srbije koji za sada ne mogu da dobiju MRNK vakcinu, ali zato mogu da dobiju enteromiks. Ona nije personalizovana, nije individualna i može se koristiti za sve vrste tumora, osim za tumor krvi, odnosno leukemiju.
Mora se pre svega raditi biopsija koja pokazuje reakciju na jedan od četiri enterovirusa. Mi se nadamo da će većina bolesnika imati reakciju, jer ako postoji reakcija, onda pacijent može da dobije ovu terapiju.
Za pacijente iz Rusije ove vakcine plaća osiguravajuće društvo, dok će stranci, uključujući i pacijente iz Srbije, morati da plaćaju sami. Da li će to biti preko državnih fondova ili će pacijenti sami plaćati, nije još poznato, ali se radi i na tome.
Mi smo već organizovali da pacijenti iz Srbije dođu u Moskvu na lečenje. Naravno, prvo srpski onkolozi treba da kažu koji pacijenti ispunjavaju kriterijume i na tome radi profesor Vladimir Jakovljević, bivši dekan Medicinskog fakulteta u Kragujevcu. On sve to organizuje. Ako po stručnom mišljenju onkologa iz Srbije pacijenti ispunjavaju potrebne kriterijume, mogu doći na lečenje u Moskvu i dobiti ovu terapiju.
Smatra se da su genetske specifičnosti srpskog i ruskog naroda veoma bliske, čak 99 odsto, zbog čega se očekuju dobri rezultati i kod pacijenata iz Srbije.
Poslat je poziv iz Vlade Srbije direktoru Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju „Gamaleja“, Aleksandru Gincburg, kao i vodećem ruskom onkologu akademiku Andreju Kaprinu. Mi ćemo između prvog i desetog septembra doći u Beograd na razgovore sa svim relevantnim učesnicima potrebnim za realizaciju ovog projekta, uključujući i fond koji plaća za lečenje pacijenata u inostranstvu.
Doktor Boljević se nada da će postignuti dogovori omogućiti pacijentima iz Srbije pristupačnije lečenje, a očekuje da će se postići sporazum da državni fondovi plaćaju za svoje pacijente, kao što je već dogovoreno sa Republikom Srpskom i Crnom Gorom.
Glas javnosti /S04S