Dr Darija Sadovskaja ističe da ova faza može trajati godinama bez očiglednih simptoma, ali postoje suptilne fizičke i bihevioralne promene na koje vredi obratiti pažnju.
Rano prepoznavanje može napraviti ključnu razliku u prevenciji.
Nagomilavanje težine oko stomaka, poznato i kao "visceralna mast“, nije samo estetski problem. Ova vrsta masti je metabolički aktivna i može ometati delovanje insulina u telu, što povećava rizik od insulinske rezistencije - ključne karakteristike predijabetesa.
Čak i vitke osobe mogu imati višak visceralne masti, zbog čega je obim struka važan indikator koji treba pratiti.
Male, meke izrasline boje kože koje se često pojavljuju oko vrata, kapaka ili ispod pazuha mogu biti više od samo kozmetičke smetnje. Njihov izgled je ponekad povezan sa visokim nivoom insulina u krvi, što može podstaći prekomerni rast ćelija kože.
Iako su papilomi česti, povećanje njihovog broja, posebno uz druge simptome, znak je da treba da se konsultujete sa lekarom.
Stanje poznato kao akantoza nigrikans uzrokuje da koža potamni i zadeblja. Ove promene se najčešće javljaju u kožnim naborima, kao što su pazusi, zadnji deo vrata ili prepone, i jak su pokazatelj insulinske rezistencije.
Do toga dolazi zato što višak insulina stimuliše ćelije kože i pigmentaciju, što ove mrlje čini važnim vizuelnim znakom upozorenja.
Ako sve češće posežete za slatkišima ili osećate glad ubrzo nakon jela, vaše telo se možda bori da održi stabilan nivo šećera u krvi. Kada je funkcija insulina oštećena, glukoza teže ulazi u ćelije da bi obezbedila energiju.
Ovo podstiče telo da signalizira potrebu za više hrane, posebno brzih izvora šećera, stvarajući začarani krug koji dugoročno povećava nivo šećera u krvi.
Taj težak, pospan osećaj nakon obroka nije uvek samo rezultat prejedanja. Kod ljudi sa predijabetesom, velike oscilacije šećera u krvi mogu izazvati umor jer telo radi dodatno naporno da bi premestilo višak glukoze u ćelije.
Vremenom, ovaj usporeni odgovor može signalizirati pogoršanje insulinske rezistencije i takođe može doprineti povećanju telesne težine.
Mozak se u velikoj meri oslanja na stalno snabdevanje glukozom da bi optimalno funkcionisao. Kada nivo šećera u krvi brzo raste i pada, to može dovesti do "maglovitosti mozga“ - trenutaka zaboravnosti, loše koncentracije ili problema sa obradom informacija.
Nestabilno snabdevanje glukozom može vremenom oštetiti kognitivne sposobnosti, a dugoročno je povezano sa većim rizikom od demencije i drugih neuroloških stanja.
Dr Sadovskaja napominje da rano prepoznavanje ovih znakova pruža najbolju šansu za preokretanje predijabetesa promenama načina života.
To uključuje uravnoteženu ishranu, redovnu vežbu, upravljanje stresom i rutinske provere šećera u krvi.
Glas javnosti /U01S